4. ZNANSTVENO-UMJETNIČKI SIMPOZIJ S MEĐUNARODNIM SUDJELOVANJEM KIČ U KAZALIŠTU ZA DJECU I MLADE

Poštovani,

obavještavamo vas da se 4. Znanstveno-umjetnički simpozij s međunarodnim sudjelovanjem Kič u kazalištu za djecu (Učiteljski fakultet, 17. – 19. rujna 2020.) neće održati, s obzirom na neizvjesnost epidemiološke situacije.

Share this...
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on LinkedInEmail this to someone

PSS DRAMSKE PEDAGOGIJE

Share this...
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on LinkedInEmail this to someone

Zašto upisati PSS dramske pedagogije?  

O svojim razlozima, očekivanjima i dojmovima pišu studenti prve i druge generacije Studija:

Oduvijek sam išla na dramsku. Dramska je mjesto mojeg odrastanja. Voljela sam se igrati, voljela sam stvarati, voljela sam glumiti i pjevati, a tamo sam mogla sve. Tamo sam osjećala nevjerojatnu toplinu i sigurnost na kojoj sam neizmjerno zahvalna. I znala sam da tako nešto želim i u budućnosti. Hm, ali kako?
Teturala sam tako dugo kroz svoje dvadesete ne znajući u kojoj se to dramskoj i/ili kazališnoj sferi želim naći. U međuvremenu nešto i završila. Ali s razlogom. To je bila ključna odskočna daska da upišem Poslijediplomski specijalistički studij dramske pedagogije. Tamo sam upoznala baš ono što sam trebala. Opet sam se počela igrati, opet sam dio dramske grupe (iako s one druge strane, ali jednako zanimljive), upoznala sam neke nove kazališne forme i oblike, opet pišem, ali zahvaljujući tome stvaram toplo i sigurno mjesto s nekim novim generacijama. ❤

Jelena Kovačić, profesorica povijesti umjetnosti i hrvatskoga jezika

 

Slučajno sam naišla na natječaj za upis na Poslijediplomski specijalistički studij dramske pedagogije, bio je to poziv za prvu generaciju studenata u Hrvatskoj. Budući da ranije studij nije postojao, nitko ga od nas polaznika nije mogao ni planirati upisati, zar ne? Dramskom pedagogijom aktivno se bavim posljednjih godina, a kao magistri teatrologije, koja se upušta i u rad na dramaturgiji u predstavama za djecu u profesionalnom kazalištu, učinilo mi se nužnim produbiti znanja iz područja dramske pedagogije podjednako i u teorijskom i praktičnom smislu. Smatram da je studij izvrsno koncipiran, naročito je pohvalno to što možete zatražiti i dobit ćete individualni pristup profesora i njegovo vodstvo u stvarima koje su vama osobno od većeg interesa. Zahvaljujući ovoj specijalizaciji ostvarila sam visoke kompetencije za sve oblike pedagoško-dramskoga rada s djecom i mladima, a što se tiče profesionalnog kazališta za djecu, sretna sam što, primjerice, mogu kazati da dječja predstava ne mora nužno biti didaktična, sa sigurnošću da je moje uvjerenje utemeljeno na saznanjima relevantnih suvremenih teoretičara.

Tanja Novak, magistra novinarstva, magistra teatrologije

 

Tijekom godina pohađala sam mnoge dramske radionice i seminare gdje sam naučila mnoge dramske tehnike. Na mnogim radionicama koje su me učile kako nastavu učiniti zanimljivijom i učenike aktivnijima pokazali su nam neke dramske metode. Cijelo vrijeme osjećala sam da mi nedistaje neka poveznica, sustavnost u primjeni dramskih metoda. Na PSS sam dobila sustavnost i sveobuhvatnost. Učili smo kako treba izgledati dramski sat. Na praksi smo vidjeli kako rade dramsko studiji. Posebna je cjelina dramske metode u nastavi. Uz pomoć dramskih metoda moguće je zainteresieati sve učenike i potaknuti ih na aktivnost. Profesorice su nadahnjujuće i motivirajuće. Pružaju podršku u studiranju i radu.

Dorotea Buntak, učiteljica razredne nastave

Upisala sam specijalističke studije dramske pedagogije kako bih proširila svoje znanje o drami i pozorištu u obrazovanju, čime sam se i pre studija bavila. Veoma sam zadovoljna kvalitetom studija i posvećenošču svih profesora. Studije bih preporučila svima koji se bave dramom i primenjenim pozorištem, kao i svim nastavnicima koji praktikuju dramske metode u svom radu.

Nataša Milojević, BAZAART

Dramska pedagogija objedinjuje moje dvije strasti: rad s djecom i mladima i kazališnu umjetnost, stoga je upis na Poslijediplomski specijalistički studij dramske pedagogije u Zagrebu bio odgovor na moje (dugo vremena sanjane!) želje i ambicije. Iako sam već od studentskih dana dramskopedagoške metode sustavno primjenjivala u svom radu, vapila sam za stjecanjem jednog sustavnog pregleda u teorijske i praktične mogućnosti dramskog odgoja (kako one u školi, tako i one u dramskom studiju). Upravo sam ta znanja i dobila; stečenim kompetencijama koje mi je Studij ponudio vidim šaroliku lepezu novih izazova kao i mogućnosti vlastitoga napredovanja.

Iva Nemec,  Dramski studio Kaleido

U životu nastoj iskoristiti svaku pruženu priliku. Želim i mogu više. Takvo razmišljanje dovelo me i na studij Dramske pedagogije.
Svoj rad u tom području nastojala sam obogatiti i produbiti nekim novim spoznajama koje sam željela usvojiti pohađanjem ovog studija. Rad s djecom i mladima u dramskim grupama me ispunjava i željela sam ga obogatiti i oplemeniti novim saznanjima i spoznajama. Dramske metode i tehnike svakodnevno rabim kao nastavne metode pri poučavanju nastave Hrvatskog jezika, a sam način poučavanja je vrlo zabavan i učinkovit, usmjeren na učenika kao središte nastavnog i obrazovnog procesa te koji istovremeno obogaćuje i stvara jedno pozitivno i plodno radno ozračje.
Smatram da sam pohađanjem ovog studija obogatila i proširila svoje znanje i stekla brojna pozitivna iskustva. Otvorili su mi se novi vidici, mogućnosti i putovi kojima sam hrabro krenula dalje.

Matilda Marković, učiteljica hrvatskoga jezika

 
Share this...
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on LinkedInEmail this to someone

UPUTE ZA PISANJE RADA

 3. Znanstveno-umjetnički simpozij 

KAKO DRAMSKO IZRAŽAVANJE DOPRINOSI KVALITETI POUČAVANJA

Zagreb, 29. – 31. kolovoza 2019. godine

 

Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Teatar Tirena

Hrvatski centar za dramski odgoj

Radovi koje očekujemo na Simpoziju mogu biti znanstveni ili stručni, a mogu i opisivati iskustvo iz prakse. Kategorizacija rada u neku od spomenutih skupina bit će prepuštena recenzentima, tako da ne trebate navoditi svoje mišljenje o tome koje je vrste rad koji pišete.

Očekuje se da radovi budu dugi između 20 i 40 tisuća znakova (s razmacima), što uključuje i sažetak, literaturu, fusnote i priloge. Dulji ili kraći radovi bit će uzeti u razmatranje, ali molimo autore da se pokušaju pridržavati gore opisanih ograničenja.

Svaki rad mora imati sljedeće dijelove:

  • Podaci o autoru (ime i prezime autora, ustanova iz koje dolazi, e-adresa)
  • Naslov
  • Sažetak (500 do 800 znakova, a sažetak ne mora biti isti kao onaj kojeg ste poslali prilikom prijave na Simpozij.)
  • Ključne riječi (do 5 ključnih riječi, poredanih po abecedi)
  • Tekst rada koji se sastoji od uvoda, razrade glavne teme i zaključka
  • Popis literature
  • Sažetak na engleskom jeziku.

Molimo autore da tekst pišu koristeći program MS Word, upotrebljavajući font Calibri, veličine 11, s proredom 1.5. Gotovi tekstovi trebaju biti jezično i pravopisno uređeni.

Ako imaju slikovne priloge, molimo autore da ih dostave u posebnom dokumentu, u nekom od uobičajenih formata, a da u tekstu navedu na kojem se mjestu slike trebaju nalaziti.

Molimo autore da osobitu pozornost posvete jasnom označavanju izvora misli, ideja ili citata preuzetih iz literature, kako se ne bi stekao dojam da se prisvajaju tuđe misli.

Slijedi nekoliko osnovnih uputa za citiranje u radu:

  • Citirani tekst navodi se u kurzivu.
  • Za svaki dio teksta koji je citiran ili prepričan mora se navesti izvor.
  • Izvor se navodi u zagradi u tekstu (Flaker 1988: 199), neposredno nakon citiranoga ili prepričanog dijela.
  • Ako se citira izvor s dvama autorima, u zagradi se navode prezimena obaju autora; ako se citira izvor s više od dvaju autora, u zagradi se navodi prezime prvog autora nakon čega se dodaje: i dr.
  • Za citiranje mrežnih izvora u zagradi se navodi godina (ako je dostupna) ili prezime autora; ako autor nije naveden, u zagradi se navodi naslov teksta.
  • Za neizravno citiranje (kad se navodi citat koji je neki drugi autor citirao) navesti i izvor koji posreduje (cit. prema Flaker 1988: 199).

Na kraju rada sastavlja se popis literature, pri čemu se bibliografski izvori navode na sljedeći način:

Navođenje monografije/knjige:

  • Flaker, Aleksandar. 1988. Nomadi ljepote. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske.

Navođenje članka iz časopisa:

  • Dolezel, Lubomír. 1998. Possible Worlds of Fiction and History. U: New Literary History 29, 4: 785-809.

Navođenje članka iz zbornika:

  • Bloom, Harold. 1982. Clinamen: Towards a Theory of Fantasy. U: Bridges to Fantasy. Ur. George E. Slusser, Eric S. Rabkin i Robert Scholes. Carbondale/Edwardsville: Southern Illinois: 1- 20.

Navođenje izvora s više autora:

  • Deleuze, Gilles i Félix Guattari. 1987. A Thousand Plateaus: Capitalism and Schizophrenia. Prev. Brian Massumi. Minneapolis/London: University of Minnesota Press.

Navođenje više izvora istog autora iz iste godine:

  • Fališevac, Dunja. 2007a. Dubrovnik – otvoreni i zatvoreni grad. Studije o dubrovačkoj književnoj kulturi. Zagreb: Naklada Ljevak.
  • Fališevac, Dunja. 2007b. Stari pisci hrvatski i njihove poetike. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.

Navođenje filmskih izvora:

  • Red. Federico Fellini. F.C. PRODUCTION (ROME) P.E.C.F. (PARIS). 1973. DVD.

Navođenje mrežnih izvora:

S autorom i bez broja stranica:

  • Natoli, Joseph. 2012. The Artist: Mystification Beyond Artistry. U: Senses of Cinema 62. Poveznica na mrežne stranice. 15. veljače 2014.

Bez autora:

  • Fate of Leichhardt and Hume Expedition. 1880. U: The Sydney Morning Herald. 3 veljače 1880. Trove Digitised Newspaper and More. Poveznica na mrežne stranice. 15. veljače 2014.

 

Rok za slanje kompletnog rada: do 15. kolovoza 2019.

Radovi se šalju na e-mail adresu: simpozij@ufzg.hr

 

Share this...
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on LinkedInEmail this to someone

PROGRAM SIMPOZIJA

 29. kolovoza 2019. (četvrtak)

14:00 – Registracija sudionika (na ulazu Fakulteta) 

14: 00 – 15:00 Prodaja knjiga

15.00 – Otvaranje skupa (Aula)

W. Shakespeare: Mnogo vike ni za što (izvodi Martina Slakoper)

Pozdravni govor doc. dr. sc. Kristine Cergol, prodekanice za znanost, umjetnost i međunarodnu suradnju Fakulteta

J. Dević: Kolumpus, Peta gimnazija u Zagrebu (izvodi Jan Milović, voditeljica Vesna Muhoberac)

15.30 – 17.30 – Plenarna predavanja (Aula)

Nataša Govedić: Zašto svakom razredu treba dramski pedagog ili drama kao polivalentna metoda učeničke ekspresivnosti, rješavanja konflikta i građanske kulture u učionici?

Vladimir Krušić: Dramska pedagogija u raznim europskim kulturnim i pedagoškim tradicijama

Nikolina Marinić: Dramski odgoj u obrazovnim sustavima u svijetu

17:30 Stanka za kavu  (kod Galerije UF-a)

18.00 – Predstava (Aula)

Autorski rad družine KAOS: Jedan, Gimnazija Sesvete (voditeljica Željka Župan Vuksan)

30. kolovoza 2019. (petak)

9.00 – 11.00 – Stručno-znanstveni dio skupa: Predstavljanje radova sudionika i rasprava (u paralelnim sekcijama)

  • Skupina A (koordinatorica Snježana Čubrilo; soba 208)

Roberta Rudela; Kristina Mijandrušić Ladavac i Lorena Legović: Stavovi učitelja u osnovnoj školi o poučavanju čakavskog dijalekta dramskim metodama i tehnikama u nastavi Hrvatskog jezika i književnosti

Sunčica Kunić: Dramsko-pedagoške metode u razredu – put poučavanja i razvoja socio-emocionalnih kompetencija

Tanja Novak: Korelacijski potencijal procesne drame na primjeru Carevog novog ruha

Snježana Čubrilo: Glagolski vlakovi: Dramske aktivnosti u nastavi izražavanja, jezika i komunikacije

Željka Župan Vuksan: Izazovi vrednovanja u nastavi Dramskoga odgoja

  • Skupina B (koordinatorica Maša Rimac Jurinović;  soba 209)

Nataša Roginek: Dramski odgoj u nastavi Katoličkog vjeronauka

Ana Marija Cimaš, Zlatica Šandor i Ivana Pavišić: Uloga dramskih igara lutkom u razvoju kompetencija

Kristina Fiedler: Projekt – Ja znam

Sanja Nuhanović:  Kazališna radionica U svijetu bajki… – suradnja škole i lokalne zajednice

Ivana Balen: Roditelji za djecu – kad roditelji postanu glumci

Marina Valić i Vedrana  Hofšteter: Gdje je čovjek?

  • Skupina C (koordinatorica Iva Gruić; soba 211)

Tea Gavrilović Smolić: Dramske tehnike i aktivnosti u poučavanju engleskoga jezika (izlaganje na engleskom jeziku)

Ines Matić: Pokret u nastavi Hrvatskoga jezika (izlaganje na engleskom jeziku)

Patcharapon Inphoo: The Use of E-sarn Folk Drama to Reduce High School Students’ English Language Classroom Anxiety (izlaganje na engleskom)

Damir Miholić i Andrea Damjanić Firšt: Primjena dramskih tehnika u poticanju socijalnih vještina kod djece s motoričkim poremećajima (izlaganje na engleskom jeziku)

Lidija Topolovčan i Vesna Rukavina: Dramske aktivnosti u kontekstu kognitivnog razvoja 

Tatjana Antić: Igranje uloga, igrifikacija i chunks


11.30 – 13.30 – Plenarna predavanja (Aula)

Damir Miholić: Dramski odgoj i djeca s teškoćama u razvoju

Zvonimir Peranić: Dramski odgoj i poučavanje prirodoslovnih sadržaja

Maša Rimac Jurinović: Dramski odgoj – nastavna metoda i/ili poseban predmet

13.30 – 14.30 – Stanka za ručak (kod Galerije UF-a) / prodaja knjiga

14.30 – 18.30 – Radionice

T. Gavrilović Smolić: Engleska dramska radionica (Vijećnica)

A. Malnar: Neoblikovani materijal kao oblikovatelj igre u vrtiću (soba 26)

A. Barbić: Kazališne improvizacije (soba 211)

A. Škaro: Odgojna uloga bajke u nastavi (soba 322)

B. Crnčan: Storytelling i dramske tehnike u interpretaciji književnoga djela (soba 311)

A. Damjanić Firšt: Uključivanje djece i mladih s teškoćama u razvoju u rad dramske grupe (soba 206)

L. Topolovčan i M. Miholić Cvitanić: Pravda – ideal ili mogućnost (soba 204)

I. Nemec: Procesna drama kao mjesto susreta s književnim likom (soba 20A)

Ž. Župan Vuksan: Igram se pjesmom – dramske metode u obradi pjesničke zbirke (soba 320 A)

18.45 Predstava: U mojoj glavi, Teatar Tirena

 

31. kolovoza 2019. (subota)

9.00 – 13.00 – Radionice

D. Marčetić: Dramske tehnike i vježbe u službi učenja matematike (soba 322)

J. Kraljić: Glazba i pokret (soba 19)

T. Rihtarec Višnić i M. Pintarić: Priča iz Maštobusa: Crvenkapica (soba 320 A)

S. Čubrilo: Osmišljavanje dramskih metoda u nastavi jezika i jezičnoga izražavanja (Vijećnica)

B. Conjar i D. Jurac: Energetska reciklaža (soba 204)

T. Antić: Igranje uloga, igrifikacija i chunks (soba 211 i 213)

D. Damjanić Firšt: Uključivanje djece i mladih s teškoćama u razvoju u rad dramske grupe (soba 206)

I. Nemec: Procesna drama kao mjesto susreta s književnim likom (soba 20 A)

M. Bićan i E. Širanović: Dramskom igrom do spoznaje (NAPOMENA UZ RADIONICU: Radionica počinje u 11 sati i traje jedan sat, soba 26)

13.00 – 14.00 – Stanka za ručak (kod Galerije UF-a) / prodaja knjiga

14.00 – 18.00 – Radionice

Z. Peranić: Zašto se čestice mlijeka i čestice kave ne razdvoje u šalici, svaka na svoju polovicu? (soba 20 A)

M. Marković: Dramski odgoj u razvoju medijske pismenosti (soba 206)

A. Cimaš, I. Pavišić i Z. Šandor: S lutkom u maštu (Vijećnica)

D. Bakota: Čarobni kofer (soba 211)

D. Patafta: Radionica javnoga nastupa i učinkovite komunikacije pomoću dramskih tehnika (soba 204)

B. Ditrih: Čarobni svijet lektire (soba 311)

Ž. Župan Vuksan: Igram se pjesmom – dramske metode u obradi pjesničke zbirke (soba 322)

I. Škuflić Horvat: Život je san – dramskopedagoški pristup književnom djelu (soba 320 A)

18: 30 Zatvaranje skupa

Pedstava: Ljubav – lijepa kao boginja, slijepa kao slučaj, Prva gimnazija u Zagrebu (voditelj Ivan Janjić)

Share this...
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on LinkedInEmail this to someone

DRUGI POZIV NA TREĆI SIMPOZIJ

Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji s Teatrom Tirena i Hrvatskim centrom za dramski odgoj, organizira 3. Znanstveno-umjetnički simpozij s međunarodnim sudjelovanjem pod naslovom:

KAKO DRAMSKO IZRAŽAVANJE DOPRINOSI KVALITETI POUČAVANJA

Skup će se održati u Zagrebu od 29. do 31. kolovoza 2019. godine na Učiteljskom fakultetu, Savska cesta 77.

DRUGI POZIV

Pozivamo sve učitelje i nastavnike, odgojitelje i profesore, sve one koji u bilo kojem kontekstu primjenjuju dramskopedagoške metode (ili koji bi to tek željeli naučiti) da nam se pridruže na 3. Simpoziju o dramskome odgoju. Na prvome smo se Simpoziju (2017.) bavili pitanjem mjesta dramskoga odgoja u odgojno-obrazovnim i kulturnim institucijama. Okupili smo se u velikom broju i prilično veselo družili na brojnim radionicama. Razgovarajući o statusu dramskoga odgoja, pitali smo se neprestano kako razmijeniti iskustva i potaknuti one oblike rada koje odlikuje izvrsnost. Zato smo se s Drugim simpozijem odlučili malo uozbiljiti, produbiti razmišljanje o vlastitoj praksi i ponuditi dulje, temeljitije radionice, a sve to pod naslovom Poticanje kvalitete u dramskome stvaralaštvu.

Pozvali smo sudionike da opišu, stručno i znanstveno obrade vlastita razmišljanja i prakse te ih predstave u obliku pismenih radova. Drugi je simpozij, dakle, uključio i znanstvena i stručna izlaganja te se intenzivno bavio pitanjima kvalitete u dramskom stvaralaštvu, procjenjivanjima predstava u kojima igraju djeca, razgovorima o predstavama u kojima igraju djeca i nezaobilaznim LiDraNom. Preko dvadeset stručnih i znanstvenih radova koji su prošli recenzentski postupak objavljeno je u e-zborniku, zajedno s raznim bilješkama sa simpozija (dostupno na poveznici: http://dramskapedagogija.ufzg.hr/).

Pogledajte, pročitajte, potražite inspiraciju…

Treći simpozij, kao što smo i najavili, bavit će se mjestom i mogućnostima dramskoga odgoja u nastavi i vrtićkim programima, točnije, bavit će se dramskim izražavanjem, oblikom dramskoga odgoja čiji je primarni cilj poučavanje i utjecanje na razvoj, sazrijevanje i odrastanje djece i mladih. Na Simpoziju otvaramo neka važna pitanja:

  • Koje je mjesto dramskoga odgoja u redovnoj nastavi u školi? Je li on poseban predmet ili metoda poučavanja? (Trebamo li se zalagati za osnivanje posebnoga predmeta?)
  • Na koje sve načine dramske tehnike i metode pospješuju nastavni proces?
  • Doprinosi li dramska aktivnost uvijek nastavnome procesu?
  • Kako procjenjivati uspješnost dramskoga rada u razredu? Boljim savladavanjem sadržaja? Iskorakom u druge ili drugačije načine razmišljanja i doživljavanja?
  • Kako ocjenjivati sadržaje iz dramskoga odgoja?
  • Kako dramskopedagoškim metodama poučavati različite nastavne sadržaje?

Privremeni program Simpozija

  1. dan:

15.00 – Otvaranje skupa

15.30 – 17.30 – Plenarna predavanja:

  • Nataša Govedić: Zašto svakom razredu treba dramski pedagog ili drama kao polivalentna metoda učeničke ekspresivnosti, rješavanja konflikta i građanske kulture u učionici?
  • Vladimir Krušić: Dramska pedagogija u raznim europskim kulturnim i pedagoškim tradicijama
  • Nikolina Marinić: Dramski odgoj u obrazovnim sustavima u svijetu

 

17.30 Predstava

  1. dan:

9.00 – 11.00. – Stručno-znanstveni dio skupa / Predstavljanje radova sudionika i rasprava (u paralelnim sekcijama)

11.30 – 13.30 – Plenarna predavanja:

  • Damir Miholić: Dramski odgoj i djeca s teškoćama u razvoju
  • Zvonimir Peranić: Dramski odgoj i poučavanje prirodoslovnih sadržaja
  • Maša Rimac Jurinović: Dramski odgoj – nastavna metoda ili poseban predmet?

 

13.30 – 14.30 – Pauza za ručak

14.30 – 18.30 – Radionice (vidi napomenu)

18.45 – Predstava

  1. dan:

9.00 – 13.00 – Radionice (vidi napomenu)

13.00 – 14.00 – Pauza za ručak

14.00 – 18.00 – Radionice (vidi napomenu)

Zatvaranje skupa – Predstava

 

NAPOMENA – Popis radionica nije konačan. Prijave na sve radionice bit će otvorene 20. kolovoza 2019., a svi sudionici s poslanom potvrdom o uplaćenoj kotizaciji dobit će poveznicu za prijavu na radionice.

Radionice će biti organizirane u sljedećim tematskim blokovima:

  • Tematski blok: Dramski odgoj i poučavanje prirodoslovnih predmeta
  • Zvonimir Peranić: Zašto se čestice mlijeka i čestice kave ne razdvoje u šalici, svaka vrsta na svoju polovicu?

 

  • Tematski blok: Dramski odgoj u nastavi književnosti
  • Iva Nemec: Procesna drama kao mjesto susreta s književnim likom
  • Željka Župan Vuksan: Igram se pjesmom – dramske metode u obradi pjesničke zbirke
  • Barbara Crnčan: Storytelling i dramske tehnike u interpretaciji književnih djela
  • Božica Ditrih: Čarobni svijet lektire
  • Lidija Topolovčan i Monika Miholić Cvitanić: Pravda – ideal ili mogućnost

 

  • Tematski blok: Dramski odgoj u nastavi jezika
  • Snježana Čubrilo: Osmišljavanje dramskih metoda u nastavi jezika i jezičnoga izražavanja
  • Tea Gavrilović Smolić: Engleska dramska radionica

 

  • Tematski blok: Dramski odgoj i izvanredne okolnosti
  • Matilda Marković: Dramski odgoj u razvoju medijske pismenosti
  • Andrea Damjanić Firšt: Uključivanje djece i mladih s teškoćama u razvoju u rad dramske grupe
  • Zsófia Jozifek: Process of learning in Theatre in Education
  • Ana Škaro: Odgojna uloga bajke u nastavi
  • Bogdanka Conjar i Danijela Jurac: Energetska reciklaža
  • Denis Patafta: Radionica javnoga nastupa i učinkovite komunikacije pomoću dramskih tehnika

 

  • Tematski blok: Dramski odgoj u vrtiću
  • Andreja Knežević i Anka Cerovečki: Pričanje priča stolnom lutkarskom igrom
  • Marina Bićanić i Eržebet Širanović: Dramskom igrom do spoznaje

 

  • Tematski blok: Lutka u nastavi / Lutka u vrtiću
  • Anamarija Cimaš, Ivana Pavišić i Zlatica Šandor: S lutkom u maštu

Oblici sudjelovanja: Svi sudionici s plaćenom kotizacijom mogu aktivno sudjelovati u svim aktivnostima tijekom trajanja skupa.

 

Prijava na skup preko poveznice:

https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSc8bo1VH6K9wjfqmdmdwIr97cRTvp9X0FRCvUCrM1e6oRs9dw/viewform?usp=sf_link

 

Kotizacija: 400,00 kn + PDV = 500,00 kn

Kotizacija za studente: 160,00 kn + PDV = 200,00 kn

Kotizacija uključuje materijale za sudjelovanje na Simpoziju, dva ručka i osvježenje u pauzama.

 

Upute za plaćanje kotizacije:

  1. Za uplate iz Hrvatske
- primatelj: Učiteljski fakultet, Zagreb, Savska cesta 77
- IBAN primatelja: HR9124020061100639639
- model: 00, poziv na broj: 108-2019
- opis plaćanja: kotizacija za Simpozij Kako dramsko izražavanje doprinosi kvaliteti poučavanja, ime i prezime uplatitelja, adresa i OIB

 

  1. Za uplate iz inozemstva
- primatelj: Učiteljski fakultet, Zagreb, Savska cesta 77
- IBAN primatelja: HR9124020061100639639
- SWIFT/BIC: ESBCHR22
- naziv banke: Erste i Steiermakische bank d. d., Jadranski trg 3 a, Rijeka, Republika Hrvatska
- opis plaćanja: kotizacija za Simpozij Kako dramsko izražavanje doprinosi kvaliteti poučavanja, ime i prezime uplatitelja, adresa i porezni ili identifikacijski broj (tax number / ID number)

 

Potvrdu o plaćenoj kotizaciji OBAVEZNO poslati na: simpozij@ufzg.hr.

 

Jezici Simpozija: hrvatski i engleski

 

 

Važni datumi:

  • Prijava za sudjelovanje bez stručnoga ili znanstvenoga rada ili radionice: do srpnja 2019.
  • Rok za plaćanje kotizacije: srpnja 2019.
  • Slanje kompletnoga stručnog ili znanstvenoga rada: do kolovoza 2019.

 

Programski odbor:

Doc. dr. sc. Iva Gruić, Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, predsjednica

Sandra Banić Naumovski, Dječje kazalište Dubrava, Zagreb

Snježana Čubrilo, Hrvatski centar za dramski odgoj, Zagreb

Dr. sc. Helena Korošec, Pedagoški fakultet, Sveučilište u Ljubljani, Slovenija

Dr. sc. Vladimir Krušić, Hrvatski centar za dramski odgoj, Zagreb

Dr. sc. Srećko Listeš, Agencija za odgoj i obrazovanje, Split

Doc. dr. sc. Damir Miholić, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Doc. Marina Petković Liker, Akademija dramske umjetnosti, Sveučilište u Zagrebu

Mr. sc. Ines Škuflić Horvat, Teatar Tirena, Zagreb

Izv. prof. dr. sc. Tamara Turza Bogdan, Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Izv. prof. dr. sc. Vladimira Velički, Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Frana Marija Vranković, Centar za kulturu Trešnjevka, Zagreb

Prof. dr. sc. Diana Zalar, Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu

 

Organizacijski odbor:

Doc. dr. sc. Iva Gruić, Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, predsjednica

Sandra Banić Naumovski, Dječje kazalište Dubrava, Zagreb

Snježana Čubrilo, Hrvatski centar za dramski odgoj, Zagreb

Nina Horvat, Teatar Tirena, Zagreb

Izv. prof. dr. sc. Vladimira Velički, Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Maja Sviben, Hrvatski centar za dramski odgoj, Zagreb

Mr. sc. Ines Škuflić Horvat, Teatar Tirena, Zagreb

Frana Marija Vranković, Centar za kulturu Trešnjevka, Zagreb

 

Tajnice Simpozija: Maša Rimac Jurinović i Zrinka Vukojević, Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Za sve dodatne informacije upite poslati na adresu simpozij@ufzg.hr tajnicama Simpozija.

Share this...
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on LinkedInEmail this to someone

PRVI POZIV NA TREĆI SIMPOZIJ

Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji s Teatrom Tirena i Hrvatskim centrom za dramski odgoj, organizira 3. Znanstveno-umjetnički simpozij s međunarodnim sudjelovanjem pod naslovom: 

KAKO DRAMSKO IZRAŽAVANJE DOPRINOSI KVALITETI POUČAVANJA

Skup će se održati u Zagrebu od 29. do 31. kolovoza 2019. godine
na Učiteljskom fakultetu, Savska cesta 77.

PRVI POZIV

Pozivamo sve učitelje i nastavnike, odgojitelje i profesore, sve one koji u bilo kojem kontekstu primjenjuju dramskopedagoške metode (ili koji bi to tek željeli naučiti) da nam se pridruže na 3. Simpoziju o dramskome odgoju.
Na prvome smo se Simpoziju (2017.) bavili pitanjem mjesta dramskoga odgoja u odgojno-obrazovnim i kulturnim institucijama. Okupili smo se u velikom broju i prilično veselo družili na brojnim radionicama. Razgovarajući o statusu dramskoga odgoja, pitali smo se neprestano kako razmijeniti iskustva i potaknuti one oblike rada koje odlikuje izvrsnost. Zato smo se s drugim Simpozijem odlučili malo uozbiljiti, produbiti razmišljanje o vlastitoj praksi i ponuditi dulje, temeljitije radionice, a sve to pod naslovom Poticanje kvalitete u dramskome stvaralaštvu. Pozvali smo sudionike da opišu, stručno i znanstveno obrade vlastita razmišljanja i prakse te ih predstave u obliku pismenih radova. Drugi je simpozij, dakle, uključio i znanstvena i stručna izlaganja te se intenzivno bavio pitanjima kvalitete u dramskom stvaralaštvu, procjenjivanjima predstava u kojima igraju djeca, razgovorima o predstavama u kojima igraju djeca i nezaobilaznim LiDraNom. Preko dvadeset stručnih i znanstvenih radova koji su prošli recenzentski postupak objavljeno je u e-zborniku, zajedno s raznim bilješkama sa simpozija (dostupno na poveznici: http://dramskapedagogija.ufzg.hr/). Pogledajte, pročitajte, potražite inspiraciju…
Treći simpozij, koji upravo najavljujemo, bavit će se mjestom i mogućnostima dramskoga odgoja u nastavi i vrtićkim programima, točnije, bavit će se dramskim izražavanjem, oblikom dramskoga odgoja čiji je primarni cilj poučavanje i utjecanje na razvoj, sazrijevanje i odrastanje djece i mladih.
Na Simpoziju planiramo otvoriti neka važna pitanja:
– Koje je mjesto dramskoga odgoja u redovnoj nastavi u školi? Je li on poseban predmet ili metoda poučavanja? (Trebamo li se zalagati za osnivanje posebnoga predmeta?)
– Na koje sve načine dramske tehnike i metode pospješuju nastavni proces?
– Doprinosi li dramska aktivnost uvijek nastavnome procesu?
– Kako procjenjivati uspješnost dramskoga rada u razredu? Boljim savladavanjem sadržaja? Iskorakom u druge ili drugačije načine razmišljanja i doživljavanja?
– Kako ocjenjivati sadržaje iz dramskoga odgoja?
– Kako dramskopedagoškim metodama poučavati različite nastavne sadržaje?
– Itd.

Na Simpoziju se planiraju:

– plenarna predavanja pozvanih predavača koja obrađuju glavnu temu na različite načine
– stručno-znanstveni dio skupa na kojemu sudionici predstavljaju svoje radove i raspravljaju o njima
– radionice pozvanih stručnjaka
– radionice sudionika skupa
– predstave u kojima igraju djeca i mladi.

Privremeni program Simpozija
1. dan:
15.00 – Otvaranje skupa
15.30 – 17.30 – Plenarna predavanja
18.00 – Predstava

2. dan:
9.00 – 11.00 – Stručno-znanstveni dio skupa: Predstavljanje radova sudionika i rasprava (u paralelnim sekcijama)
11.30 – 13.30 – Plenarna predavanja
13.30 – 14.30 – Pauza za ručak
14.30 – 18.30 – Radionice
18.45 – Predstava

3. dan:
9.00 – 13.00 – Radionice
13.00 – 14.00 – Pauza za ručak
14.00 – 18.00 – Radionice
Zatvaranje skupa: Predstava

Plenarna predavanja:

Nataša Govedić: Zašto svakom razredu treba dramski pedagog ili drama kao polivalentna metoda učeničke ekspresivnosti, rješavanja konflikta i građanske kulture u učionici?
Vladimir Krušić: Dramska pedagogija u raznim europskim kulturnim i pedagoškim tradicijama
Nikolina Marinić: Dramski odgoj u obrazovnim sustavima u svijetu
Damir Miholić: Dramski odgoj i djeca s teškoćama u razvoju
Zvonimir Peranić: Dramski odgoj i poučavanje prirodoslovnih sadržaja
Maša Rimac Jurinović: Dramski odgoj – nastavna metoda i/ili poseban predmet

Radionice će biti organizirane u sljedećim tematskim blokovima:

1. tematski blok: Dramski odgoj i poučavanje prirodoslovnih predmeta
2. tematski blok: Dramski odgoj u nastavi književnosti
3. tematski blok: Dramski odgoj u nastavi jezika
4. tematski blok: Dramski odgoj i “izvanredne okolnosti”
5. tematski blok: Dramski odgoj u vrtiću
6. tematski blok: Lutka u nastavi / Lutka u vrtiću

Oblici sudjelovanja:

a. Sudionik (u raspravama i na radionicama, slušač u znanstveno-stručnom dijelu skupa, gledatelj predstava).
b. Prijava stručnoga i/ili znanstvenoga rada za stručno-znanstveni dio skupa: prijavljeni rad treba obrađivati neku od tema povezanih s glavnom temom skupa i pitanjima koje Simpozij direktno ili indirektno postavlja. Prijavljeni rad može biti koncipiran kao stručni, znanstveni ili iskustvo iz prakse. Radovi koji prođu recenzentski postupak bit će objavljeni u zborniku.
c. Prijava radioničke prezentacije vlastitoga dramskopedagoškog rada u nastavi / redovitom programu u dječjem vrtiću (radionice koje prođu recenzentski postupak izvest će se na Simpoziju).
Svi sudionici s plaćenom kotizacijom mogu aktivno sudjelovati u svim aktivnostima tijekom trajanja skupa.

Prijava na skup preko poveznice:

https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSc8bo1VH6K9wjfqmdmdwIr97cRTvp9X0FRCvUCrM1e6oRs9dw/viewform?usp=sf_link

Kotizacija: 400,00 kn + PDV = 500,00 kn
Kotizacija za studente: 160,00 kn + PDV = 200,00 kn
Kotizacija uključuje materijale za sudjelovanje na Simpoziju, dva ručka i osvježenje u pauzama.

Upute za plaćanje kotizacije:

1. za uplate iz Hrvatske
– primatelj: Učiteljski fakultet, Zagreb, Savska cesta 77
– IBAN primatelja: HR9124020061100639639
– model: 00, poziv na broj: 108-2019
– opis plaćanja: kotizacija za Simpozij Kako dramsko izražavanje doprinosi kvaliteti poučavanja, ime i prezime uplatitelja, adresa i OIB

2. za uplate iz inozemstva
– primatelj: Učiteljski fakultet, Zagreb, Savska cesta 77
– IBAN primatelja: HR9124020061100639639
– SWIFT/BIC: ESBCHR22
– naziv banke: Erste i Steiermakische bank d. d., Jadranski trg 3 a, Rijeka, Republika Hrvatska
– opis plaćanja: kotizacija za Simpozij Kako dramsko izražavanje doprinosi kvaliteti poučavanja, ime i prezime uplatitelja, adresa i porezni ili identifikacijski broj (tax number / ID number)

Potvrdu o plaćenoj kotizaciji OBAVEZNO poslati na: simpozij@ufzg.hr.
Jezici Simpozija: hrvatski i engleski

Važni datumi:

Prijava sažetka stručnoga ili znanstvenoga rada: do 31. svibnja 2019.
Prijava radionice (prezentacije vlastitog dramskopedagoškoga rada u nastavi / redovitom programu u dječjem vrtiću): do 31. svibnja 2019.
Prihvaćanje sažetka (stručnoga ili znanstvenoga rada i radionica): do 20. lipnja 2019.
Prijava za sudjelovanje bez stručnoga ili znanstvenoga rada ili radionice: do 15. lipnja 2019.
Rok za plaćanje kotizacije: 1. srpnja 2019.
Slanje kompletnoga stručnog ili znanstvenoga rada: do 15. kolovoza 2019.

Programski odbor:

Doc. dr. sc. Iva Gruić, Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, predsjednica
Sandra Banić Naumovski, Dječje kazalište Dubrava, Zagreb
Snježana Čubrilo, Hrvatski centar za dramski odgoj, Zagreb
Dr. sc. Helena Korošec, Pedagoški fakultet, Sveučilište u Ljubljani, Slovenija
Dr. sc. Vladimir Krušić, Hrvatski centar za dramski odgoj, Zagreb
Dr. sc. Srećko Listeš, Agencija za odgoj i obrazovanje, Split
Doc. dr. sc. Damir Miholić, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
Doc. Marina Petković Liker, Akademija dramske umjetnosti, Sveučilište u Zagrebu
Mr. sc. Ines Škuflić Horvat, Teatar Tirena, Zagreb
Izv. prof. dr. sc. Tamara Turza Bogdan, Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
Izv. prof. dr. sc. Vladimira Velički, Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
Frana Marija Vranković, Centar za kulturu Trešnjevka, Zagreb
Prof. dr. sc. Diana Zalar, Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Organizacijski odbor:

Doc. dr. sc. Iva Gruić, Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, predsjednica
Sandra Banić Naumovski, Dječje kazalište Dubrava, Zagreb
Snježana Čubrilo, Hrvatski centar za dramski odgoj, Zagreb
Nina Horvat, Teatar Tirena, Zagreb

Izv. prof. dr. sc. Vladimira Velički, Učiteljski fakultet, Sveučilište u ZagrebuMaja Sviben, Hrvatski centar za dramski odgoj, Zagreb
Mr. sc. Ines Škuflić Horvat, Teatar Tirena, Zagreb
Frana Marija Vranković, Centar za kulturu Trešnjevka, Zagreb 

Tajnice Simpozija: Maša Rimac Jurinović i Zrinka Vukojević, Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Za sve dodatne informacije upite poslati na adresu simpozij@ufzg.hr tajnicama Simpozija.

Share this...
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on LinkedInEmail this to someone

PRIJAVE NA RADIONICE

NAPOMENA: Radionice se odvijaju u tri bloka u dva dana.U jednome bloku možete sudjelovati samo na jednoj radionici, dakle prijavljujete samo jednu radionicu. Svaki je blok, radi lakšega snalaženja, obojen drugom bojom, što znači da se ne možete prijaviti na dvije ili tri istobojne radionice :). Tijekom Simpozija možete pohađati do tri radionice (u svakome bloku po jednu radionicu).

 1. BLOK: PETAK, 30. kolovoza 2019.

14:30 – 18:30

NAPOMENA: Radionice se odvijaju paralelno i možete prijaviti SAMO JEDNU RADIONICU u ovome bloku.

RADIONICA I POVEZNICA NA PRIJAVU
T. Gavrilović Smolić: Engleska dramska radionica

https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScVEoW5D3rXa4ZT-6Pes3–VERlIkik9HMTtfoSwGCbLutlaQ/viewform?usp=sf_link

A. Malnar: Neoblikovani materijal kao oblikovatelj igre u vrtiću

https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScD3JDfvqd-2UYVyKVGM9gRZY2kEAXs13UePabPxA3aBp4ygQ/viewform?usp=sf_link

A. Barbić: Kazališne improvizacije

https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfRwUfq6sIYaCHX9vtIASl2oS6_T7Wv_lhnNMkFfMtldio4oA/viewform?usp=sf_link

A. Škaro: Odgojna uloga bajke u nastavi

https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfioNxx19C1lyJCPEEv624dUn64HlzqmX1sUtjDJvLtozI_eQ/viewform?usp=sf_link

B. Crnčan: Storytelling i dramske tehnike u interpretaciji književnoga djela

https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrvaAxbuNaYZKuCqMs_dAs2xyvSfFUmOTyNFkD6RYx6nc9dg/viewform?usp=sf_link

A. Damjanić Firšt: Uključivanje djece i mladih s teškoćama u razvoju u rad dramske grupe

https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSekPDkyWUU864EVH7zRuOrH2AC3qiccoLY9Glqz5AtLj4tWjQ/viewform?usp=sf_link

L. Topolovčan i M. Miholić Cvitanić: Pravda – ideal ili mogućnost

https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSesbbUB5uI4eQ7VMV4sQ-3qTaEitTt2mEHLbvpWfa39CoeDrw/viewform?usp=sf_link

I. Nemec: Procesna drama kao mjesto susreta s književnim likom

https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScpGBP1fLSlXDB_0Xf8EJ6VeEVH25slLfVljzTjLRMmySsXEw/viewform?usp=sf_link

Ž. Župan Vuksan: Igram se pjesmom – dramske metode u obradi pjesničke zbirke

https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeLkmex_Sl1INJzomdZZ60mbn7KPFGODbcbnLsAnxYlYBY17A/viewform?usp=sf_link

 2. BLOK: SUBOTA, 31. kolovoza 2019.

9:00 – 13:00

NAPOMENA: Radionice se odvijaju paralelno i možete prijaviti SAMO JEDNU RADIONICU u ovome bloku.

RADIONICA I POVEZNICA NA PRIJAVU
D. Marčetić: Dramske tehnike i vježbe u službi učenja matematike

https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeJiR4SzrnfcGV1GSXiXcEyPto4_X60MLd7EHKWN6YnlFAwjQ/viewform?usp=sf_link

J. Kraljić: Glazba i pokret

https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScFZRB7s-R4xq7xeSyYK4CoFi4VgJB9iUXU3bgPD_Ns1E5cVw/viewform?usp=sf_link

T. Rihtarec Višnić i M. Pintarić: Priča iz Maštobusa: Crvenkapica

https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSd3bEDrSrDncDTmwhj3AnWV1ZYzPVH75Cu4CwBbCnLIpIzt8w/viewform?usp=sf_link

S. Čubrilo: Osmišljavanje dramskih metoda u nastavi jezika i jezičnoga izražavanja

https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdoyPj64bForg0RY2XyDrUfsYTKbIGRDhE9Ii1vNlyW_yWMlA/viewform?usp=sf_link

A. Malnar: Neoblikovani materijal kao oblikovatelj igre u vrtiću

https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSf68v5N58Y6WPi9Cnd_UDeetNTwmobzUcsWaWYglRlovVtP4w/viewform?usp=sf_link

B. Conjar i D. Jurac: Energetska reciklaža

https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfWawAsVZnuOPDpdTJ6m4CWTtiLUSLSV8F701SjgcEc9BMT1A/viewform?usp=sf_link

T. Antić: Igranje uloga, igrifikacija i chunks

https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSddlxH-ucxstNMxIvNGceVeC-EWK1g3-4EM0OpNS0PQF6WaeQ/viewform?usp=sf_link

A. Damjanić Firšt: Uključivanje djece i mladih s teškoćama u razvoju u rad dramske grupe

https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfsQi1fVdk9sJ4wccYBSYepAnRmsF43gBRz-OQa-5OGtH0egw/viewform?usp=sf_link

I. Nemec: Procesna drama kao mjesto susreta s književnim likom

https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdE8zUa9SYXl6K7Sx-bHHdu1mRAuftHazJLZC3eNeWRj1G7gA/viewform?usp=sf_link

M. Bićan i E. Širanović: Dramskom igrom do spoznaje

NAPOMENA UZ OVU RADIONICU: Radionica počinje u 11 sati i traje jedan sat.

https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeWCt8cNAdMhEqKm0g8w64wBRYo86aFCqhEkLvzlK2y3GRgVQ/viewform?usp=sf_link


3. BLOK: SUBOTA, 31. kolovoza 2019.

14:00 – 18:00

NAPOMENA: Radionice se odvijaju paralelno i možete prijaviti SAMO JEDNU RADIONICU u ovome bloku.

RADIONICA I POVEZNICA NA PRIJAVU

Z. Peranić: Zašto se čestice mlijeka i čestice kave ne razdvoje u šalici, svaka na svoju polovicu?

https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfel96rTNtw9N-GgupbJ5Meha99FKjj6M0mwdgy14mpIljnng/viewform?usp=sf_link

M. Marković: Dramski odgoj u razvoju medijske pismenosti

https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfudEZMNC2iCpafuINdl2gNrRyCoe0Jr_WQ-80cjEZJi54YVg/viewform?usp=sf_link

A. Cimaš, I. Pavišić i Z. Šandor: S lutkom u maštu

https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScURnaGT1gdL_ubwiJ4gSYbbBnvFdYkTsIASqr1DNgculue5A/viewform?usp=sf_link

D. Bakota: Čarobni kofer

https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSd008uuIEeWuDjrhj62y9SlISOSZlVR-F0iPoJbDzyFZ_76_Q/viewform?usp=sf_link

D. Patafta: Radionica javnoga nastupa i učinkovite komunikacije pomoću dramskih tehnika

https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeZQYM5qlynRDlQGPr0lDesw9aU9eHRvRDc4K-jjJxWdFHvqg/viewform?usp=sf_link

B. Ditrih: Čarobni svijet lektire

https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdITZEZaERyO3OfJ3R3xGy2YLEpZGo0GPeVYyPaI7Mq5NaP-w/viewform?usp=sf_link

Ž. Župan Vuksan: Igram se pjesmom – dramske metode u obradi pjesničke zbirke

https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfcIZwaSJrxHEKu7G9mPLxoHzmsFxZ370EJjKa-MNsGrO3dsg/viewform?usp=sf_link

I.Škuflić-Horvat: Život je san – dramskopedagoški pristup književnom djelu

https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdRyi2UUrk-11hJmNp9RkGN9GzMUs6SZl6qmUKgigWYVILiAw/viewform?usp=sf_link

Share this...
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on LinkedInEmail this to someone

POPIS I OPIS RADIONICA

3. ZNANSTVENO-UMJETNIČKI SIMPOZIJ: KAKO DRAMSKO IZRAŽAVANJE DOPRINOSI KVALITETI POUČAVANJA

 

Iva Nemec: Procesna drama kao mjesto susreta s književnim likom

Suvremena nastava književnosti trebala bi učeniku omogućiti doživljaj i spoznaju književnoga djela te ga dovesti u situacije da stvaralački reagira. Uvođenje dramskih metoda u nastavu književnosti i jezika pokazalo se kao kreativniji pristup nastavi, koji učenici rado prihvaćaju. Jedan je od takvih pristupa i procesna drama. Njezino svojstvo jest otvaranje mogućnosti ulaženja u različite dramske svjetove. Ako interpretaciju književnoga lika uspijemo strukturirati tako da učeniku te svjetove otvorimo, sa sigurnošću smo pokrenuli učenikovu emocionalnu, intelektualnu i stvaralačku aktivnost. U ovoj se radionici procesnom dramom pokušava približiti jednom književnom liku te istovremeno ostvariti odgojno-obrazovne ishode iz područja književnost i stvaralaštvo.

Tea Gavrilović Smolić:  Engleska dramska radionica

Cilj ove radionice jest predstavljanje vlastitoga dramskopedagoškog rada u nastavi te iskustava stečenih u dugogodišnjem radu s djecom u dramskim radionicama na engleskome jeziku. Prikazane aktivnosti i način rada mogle bi poslužiti kao inspiracija, ideja ili poticaj učiteljima jezika za primjenu dramskih aktivnosti u nastavi. Prvi dio obuhvatit će kratki prikaz organizacije i načina rada u Engleskoj dramskoj radionici te različitih dramskih tehnika, igara i aktivnosti koje vode do postavljanja kraćega nastupa ili cjelovite dječje predstave na engleskome jeziku. U drugome dijelu prikazat ću jednostavne dramske tehnike i aktivnosti primjenjive u svakodnevnom radu u redovnoj nastavi te načine poticanja i ravnomjernog uključivanja svih učenika u izvedbu. U završnome dijelu neke od opisanih aktivnosti bit će ilustrirane prikazivanjem isječaka iz dječjih predstava.

 

Matilda Marković:  Dramski odgoj u razvoju medijske pismenosti

Danas je iznimno važno osvijestiti negativne strane interneta, prepoznati vrste elektroničkoga nasilja, predložiti sigurne načine korištenja interneta i društvenih mreža, predložiti smjernice za zaštitu od elektroničkoga nasilja te utvrditi sigurne načine služenja internetom. Stoga se na radionici bavimo upravo tom temom. Predložak na kojemu radimo je film Say No!(Europol 2017) nastao u sklopu Europolove kampanje protiv onlineiskorištavanja djece. Film tematizira nepromišljeno ponašanje na društvenim mrežama, iskorištavanja djece na internetu, seksualno iznuđivanje i ucjenjivanje. Na radionici ćemo primjenom različitih mehanizama zaštite nastojati osvijestiti problem koji se pojavljuje. Sudionici će spoznati kako učenicima prikazati ovaj problem, kako ih zaštititi od stvarne situacije i kojim dramskim aktivnostima ga osvijestiti te kako im omogućiti da primjenom dramskih tehnika i metoda grade svoje stavove.

 

Tajana Rihtarec Višnić i Marinko Pintarić: Priča iz Maštobusa – Crvenkapica

Metodički predložak za radionicu je bajka Jakoba i Wilhelma Grimma Crvenkapica.Radionicom predlažemo niz integriranih aktivnosti za interpretaciju lektirnoga djela. Započinjemo dramskim igrama povjerenja i povezivanja, a nastavljamo Pričom iz Maštobusa i interpretacijom bajke primjenom dramskih tehnika. Polaznici radionice imat će priliku upoznati neke nove dramske tehnike, prisjetiti se poznatih i vidjeti na koji se način njima koristimo u strukturiranju ishoda u nastavi književnosti.

 

Anamarija Cimaš, Ivana Pavišić i Zlatica Šandor: S lutkom u maštu

Lutka svojim različitim karakteristikama potiče dijete na kombiniranje vlastitih vještina, interesa i mogućnosti te za njih predstavlja izazov. Putem dramatizacije djeca uče kritički razmišljati, uče razumijevati međuljudske odnose, sagledavaju posljedice negativnoga ponašanja, razmatraju odnos dobra i zla te dobivaju priliku za konstruktivno rješavanje sukoba. Radionica je primjer dobre prakse, kojom želimo prikazati kako izradom lutaka od raznovrsnih pedagoški neoblikovanih materijala, uzimajući u obzir sve dobne skupine, pobuđujemo dječju maštu i stvaramo poticajno materijalno okruženje za razvoj ključnih kompetencija.

 

Snježana Čubrilo: Osmišljavanje dramskih metoda u nastavi jezika i jezičnoga izražavanja

Na radionici ćemo propitivati na koji način dramske vježbe, tehnike i metode funkcioniraju kao nastavne aktivnosti kojima se ostvaruju ciljevi nastave jezika, jezičnoga izražavanja, odnosno, hrvatskoga jezika i komunikacije. Nakon upoznavanja i izvođenja primjera dramskih aktivnosti, analizirat će se i osmišljavati u kojoj su nastavnoj fazi te aktivnosti provedive te ostvarivost nastavnih ciljeva. Propitivat ćemo načine i kriterije vrednovanja učenika u dramskoj aktivnosti. Radit ćemo na primjerima planiranja nastavnoga sata, cjeline ili projekta s dramskim aktivnostima.

 

Barbara Crnčan: Storytelling i dramske tehnike u interpretaciji književnih djela

Kombinacijom storytellinga i dramskih tehnika na nastavnim satima interpretacije književnih djela u učenika se razvija slušanje i komunikacijske vještine te se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi više predmetnih područja u skladu s kurikulumom. Sudionici radionice preuzet će ulogu učenika te sudjelovati u srednjoškolskom nastavnom satu Hrvatskoga jezika i obradi nastavne jedinice Okovani Prometej. Analizirati će doživljeno, a osobito načine na koje storytelling i dramske tehnike utječu na kvalitetu poučavanja te na položaj učenika kao aktivnih subjekata nastave koji slušaju, čitaju, uvjeravaju, obrazlažu, obavještavaju i stvaralački se izražavaju. Sudionici će osmisliti i isplanirati tijek nastavnog sata interpretacije književnog djela stvaranjem sheme priče i otvaranjem prostora za upotrebu dramskih tehnika koje će prilagoditi sadržaju nastavne jedinice i cilju nastavnoga sata.

 

Davorina Bakota: Čarobni kofer

Zašto Čarobni kofer? Na radionicu svakako moram ponijeti svoj poveći kofer u kojem se nalazi priličan broj predmeta, lutaka i komada tkanina bez kojih ju nije moguće održati. Radionicu čini 5 tematskih cjelina: Lutka u nastavi hrvatskoga jezika; Lutkarsko lektirilište; Ah, ta matematika i tablica gloženja; Lutka u nastavi prirode i društva a završavamo prikazom projekta RAZKAZ u tri dijela. Prvi je dio radionice prikazivački – sudionike upoznajem s lutkarsko-dramskim postupcima i gotovim lutkarsko-dramskim alatima, koji nam mogu biti od velike pomoći u osmišljavanju i provođenju nastavnoga procesa (dobra motivacija, usvajanje novoga gradiva, uvježbavanje i ponavljanje naučenoga…). U drugome dijelu radionice, sudionici dobivaju zadatke te uz upute i uz pomoć predmeta i lutaka iz čarobnoga kofera osmišljavaju dio nastavnoga procesa. U trećem dijelu, sudionici prikazuju svoje uratke. Radionica je primjer dobre prakse, kojom se sudionicima želi prikazati kako lutka ne mora biti komplicirana za izradu i da može biti partner u raznim nastavnim područjima i predmetima.

 

Andrea Damjanić Firšt: Uključivanje djece i mladih s teškoćama u razvoju u rad dramske grupe

Uključivanje djece i mladih s teškoćama u razvoju u odgojno-obrazovnu ili stvaralačku skupinu donosi izazove u pronalasku primjerenih oblika i načina njihovoga uključivanja. Cilj je ove radionice pružiti odgovarajuću edukaciju i podršku u jačanju inkluzivnoga dramskopedagoškog rada. Polaznici će se u kratkim crtama upoznati s osnovnim značajkama različitih teškoća te s različitim mogućnostima prilagodbe načina rada djeci i mladima s teškoćama. Radionica će na primjeru funkcioniranja dramske skupine sudionicima ponuditi opći uvod za razumijevanje teškoća pojedinca te neke osnovne postupke kojima se stvaraju pretpostavke za aktivno uključivanje djece i mladih s teškoćama u oblike skupnoga i zajedničkoga stvaralačkog rada u dramskoj grupi.

 

Božica Ditrih: Čarobni svijet lektire

Sat lektire uvijek je velik izazov. Učitelji su na mukama kako motivirati učenike da pročitaju djelo, a ne sažetak na internetu i kako da im to djelo približe i učine zanimljivim. Učenici pokušavaju izmigoljiti ovoj obavezi jer im je većina knjiga neprivlačna i teška. Kako sat lektire učiniti zanimljivim i obraditi sve što treba u opuštenoj atmosferi pokušat ćemo otkriti na radionici koristeći se dramskim tehnikama i metodama.

 

Denis Patafta: Radionica javnoga nastupa i učinkovite komunikacije pomoću dramskih tehnika

Radionica je namijenjena nastavnicima koji žele ostvariti kvalitetnije ozračje za rad i komunikaciju unutar učionice te posebno za one koji rade na razvijanju svojih komunikacijskih vještina i komunikacijskih vještina svojih učenika u posebnim programima dramskih i novinarskih grupa, debata, javnih nastupa, prezentacija, društvenoga aktivizma, nastave građanskog odgoja i sl. Volimo reći da je publika/sugovornik uvijek u pravu – sva odgovornost za (ne)uspješnu komunikaciju je na nama. Mi i naša publika/sugovornici zajedno sudjelujemo u javnom nastupu/komunikaciji, mi ne izvodimo za njih nego zajedno s njima. Priroda socijalne interakcije nas uči da se 7 % komunikacije odnosi na sadržaj, 38 % na način izražavanja (glas, tonalitet, tempo, ritam) a čak 55 % na fiziologiju i govor tijela. Kako na adekvatan način odgovoriti na ove zahtjeve i razumjeti prirodu svake komunikacije i javnoga nastupa? To su zadaci ove radionice na kojećemo odgovoriti pomoću dramskih tehnika i metoda, praktično, interaktivno u prostoru i pokretu.

 

Zvonimir Peranić: Zašto se čestice mlijeka i čestice kave ne razdvoje u šalici, svaka vrsta na svoju polovicu?

Na Bečkome središnjem groblju ukopani su mnogi umjetnici: Ludwig van Beethoven, Franz Schubert, Johannes Brahms, Antonio Salieri, Johann Strauss Stariji, Johann Strauss Mlađi, Arnold Schoenberg… Među grobovima nalazi se i onaj na kojemu je ispisano  S = k log W. Jednadžba koja je opisivala neke zakonitosti naše stvarnosti i koja je Ludwiga Boltzmanna dovodila do ludila kada je dubinskipokušavao razumjeti koncept entropije. Na radionici će se prvenstveno provesti sudionike načinima promjene shvaćanja vrlo složenoga koncepta entropije temeljem odgovora na pitanje postavljeno u naslovu radionice. Ujedno će se pokazati kako se može poučavati o konceptima prostora, vremena, uzročno-posljedičnosti, stvarnostima koje nude fizikalne slike svijeta te njihovim primjenama u kreiranju dramskih situacija (režija i dramaturgija). Radionica je zamišljena i kao rasprava o metodičkome oblikovanju zadataka.

 

Tatjana Antić: Igranje uloga, igrifikacija i chunks

Radionica je bazirana na igranju uloga i  teoriji koja se bavi komadićima, dijelovima strukture ili cijelim strukturama (chunks). Ishodište joj je njemački jezik, no poznavanje njemačkoga nije preduvjet za sudjelovanje. Radionica je namijenjena nastavnicima društvenih predmeta. Polaznici će na primjerima poduke njemačkoga u manjim skupinama kreirati modele primjenjive za poduku svoga predmeta, istražiti načine poučavanja u kojem je učenik u centru nastave, a nastavnik redatelj. Ova radionica daje virtualni  pristup, odnosno promiče igrifikaciju, koja učenicima daje  osjećaj uspješnosti, motivaciju za daljnje učenje i razvijaj njihovu kreativnu dimenziju. Svoje primjere i iskustva automatski ćemo postavljati online – u  virtualnu bilježnicu OneNote, a pokušat ćemo kreirati i neke vrste zadataka u Loomen tečaju.

NAPOMENA: Kako bi nastavnici mogli kreirati svoje priloge/zadatke u virtualnoj bilježnici i Loomenu, moraju već prilikom prijave na radionicu napisati svoju CARNet računalnu adresu (x.y@skole.hr) i ponijeti lozinku za taj račun.

 

Ana Škaro: Odgojna uloga bajke u nastavi

U radionici se polazi od bajke kao lingvometodičkoga predloška na kojem se uz primjenu dramskopedagoških tehnika djeluje na odgojni aspekt učenika mlađe školske dobi. Bajka kao metafora omogućava odmak od stvarnosti u kojoj je djeci često teško otvoreno i bez osjećaja izloženosti govoriti o emocijama s kojima se susreću u odnosima s vršnjacima i odraslima. Dramskim tehnikama poput zamrznutih slika, unutarnjeg monologa ili tunela misli učitelji mogu stvoriti sigurno okruženje u kojem djeca dobivaju mogućnost improvizacijom izraziti svoje unutarnje nemire i strahove te se suočiti s reakcijama sudionika u socijalnoj interakciji. Radionica je namijenjena prvenstveno učiteljima i učiteljicama razredne nastave, a dobro su došli i svi ostali.

 

Marina Bićan i Eržebet Širanović: Dramskom igrom do spoznaje

Ovom radionicom sudionici će saznati kako dramskim tehnikama proširiti dječju spoznaju i interes za određenu temu (na primjeru konja). Primjenom dramskih tehnika  dajemo djeci mogućnost da na zabavan način razvijaju spoznaju o određenoj temi te da razvijaju socio-emocionalnu osjetljivost. U strukturiranju radionice polazimo od dječje otvorenosti za primjenu dramskih igara i njihove prirodne sklonosti učenju primjenom igre tijekom koje se djeca oslobađaju te njihova maštovitost i kreativnost dolazi do punoga izražaja. Takav je pristup, čvrsto vjerujemo, iznimno važan i koristan jer omogućava djeci da pokažu sve što mogu i znaju. Dramskim tehnikama koje primjenjujemo u radionici, sudionici će na primjeru iz prakse saznati kako su djeca  naučila prepoznavati vrste i pamtiti nazive; kako su promišljala o odnosu između ljudi i životinja i nužnoj brizi o životinjama te kako su paralelno razvijala i vještinu snalaženja u prostornim odnosima. Osim toga, djeca su uz osjećaj sigurnosti razvijala samopouzdanje i govorne te socijalne vještine.

 

Bogdanka Conjar i Danijela Jurac: Energetska reciklaža 

Sudjelovanjem u radionici sudionici će se upoznati s dramskopedagoškom metodom procesne drame. S obzirom na to da će u uvodnome dijelu sudionici upoznati različite dramske tehnike (upoznavanja, grupne povezanosti i socijalizacije), koje će moći rabiti u kasnijim improvizacijama, poznavanje metode nije preduvjet za sudjelovanje u radionici. Osim uvida u strukturu navedene metode, sudionici će biti upoznati s nizom dramskih tehnika, koje se mogu izdvojeno primjenjivati u nastavnome radu. Motivacija za početak procesne drame je pjesma o zeki koji se našao u čudu kada je vidio brdo smeća koje je prekrilo njegovu rupu, a ishodi rada su osvješćivanje važnosti suradnje (u našem slučaju između životinja i ljudi) u rješavanju problema onečišćenog okoliša. Sudionike procesom definiranja i rješavanja problema vodi učitelj u ulozi (inspektora, projektanta energane i sl.).

 

Lidija Topolovčan i Monika Miholić Cvitanić: Pravda – ideal ili mogućnost

Svatko od nas prisustvovao je nekom sukobu – malom ili velikom. Reagirali smo spontano, promišljeno, naglo, burno, smrznuto, blago… Nismo reagirali. Često si nakon svega postavljamo pitanja jesmo li mogli/trebali drugačije, detaljnije, kvalitetnije, pravednije. Što je uopće pravda? Je li ona istovjetna sa snagom, moći? Radionica će, primjenom metode procesne drame, pokušati odgovoriti na pitanja jesmo li skloni okretati glavu u trenucima kada bismo trebali pomoći, kada je opravdano uključiti se u tuđi sukob i kako to učiniti na primjeren i konstruktivan način, jesu li pravda i pravednost relativne kategorije, pretežno ovisne o subjektivnom doživljaju i tumačenju, i je li njihova univerzalnost nedostižan cilj. Poticaj za razmatranje ovih problema bit će novela PravdaV. Desnice.

 

Daniela Marčetić: Dramske tehnike i vježbe u službi učenja matematike

Radionica je namijenjena svima onima koji rade s djecom, mladima, odraslima ili žele jednostavno poraditi na osobnom oslobađanju kreativnosti. Vježbe su primjenjive u nastavi kao pomoć u nastavnom radu ili bilo kakvom kreativnom radu s grupama. Za sudjelovanje u radionici nije potrebno nikakvo predznanje o dramskim tehnikama, igrama ili vježbama.Polaznici će se upoznati i naučiti primjenjivati neke od dramskih tehnika, vježbi i igara koje mogu kasnije samostalno modelirati i primjenjivati u svom području ovisno o temi koju žele obraditi te na taj način učenje učiniti kreativnijim i zabavnijim, a demonstrirat će im se niz dramskih vježbi, tehnika i igara čija je svrha poticanje verbalnog izražavanja, komunikacije, prihvaćanja u grupi, memoriranje i ponavljanje gradiva nastave matematike, a u kojima će aktivno sudjelovati. U završnom dijelu radionice sudionici će imati priliku za razmjenu konkretnih ideja o primjeni i prilagodbi vježbi na određenu temu.

 

Adela Barbić: Kazališne improvizacije

Polaznici radionice Kazališne improvizacijemoći će se upoznati s različitim tehnikama i metodama izrade ručne lutke i pripadajuće scenografije (mini-kazališta) za potrebe dramskoga igrokaza. Demonstrirat će se tehnike suhoga i mokroga filcanja u kombinaciji sa šivanjem, modeliranjem i drugim likovnim tehnikama. Sugerirat će se i načini iskorištavanja i recikliranja različitih materijala i pribora koje svakodnevno koristimo u svojim učionicama i u radu s učenicima. Nakon upoznavanja s metodama i materijalima, polaznici će samostalno izraditi ručnu lutku primjenjujući naučene tehnike (rad u manjim skupinama). Po završetku izrade, prezentirat će se radovi polaznika uz kratku scensku improvizaciju.

 

Ana Malnar: Neoblikovani materijal kao oblikovatelj igre u vrtiću

Tkanina, papir, plastična folija, štapovi, staklo, kamenje… Sve je to neoblikovani materijal kojim se vrlo često koristimo u vrtiću u različite svrhe: kao poticaj za različite istraživalačke aktivnosti, za stolno-manipulativne igre ili pak likovne aktivnosti. No, koliko često neoblikovane materijale koristimo za uprizorenja u kojima stvaralački proces oblikovanja postaje scenskom radnjom i u kojima materijali mijenjaju svoja obličja te time razvijaju scenu? Istražujući svojstva i mogućnosti različitih materijala, igrajući se njima, stvarat ćemo nove, drugačije svjetove, izmičući materijale iz njihovog uobičajenog konteksta i otkrivajući njihovu magičnu stranu obogatiti ćemo kako svoju tako i stvaralačku igru djece u vrtiću. Ciljevi radionice su: upoznavanje s osnovama kazališta materijala; istraživanje medija materijala; poticanje dramske stvaralačke igre; improviziranje različitih scena i poticanje na slobodu umjetničkog izražavanja i razvijanje sposobnosti korištenja različitih oblika izražavanja.

 

Josipa Kraljić: Glazba i pokret

 Glazba i pokret suštinski su povezani elementi koji omogućavaju djeci istraživanje i širenje mogućnosti ekspresije svijeta koji ga okružuje. Uzimajući u obzir saznanja odgojnih znanosti o djetetu kao aktivnom kreatoru svoga razvoja i znanja te potrebu holističkog pristupanja učenju i poučavanju, područje glazbene umjetnosti iznalazi načine i pristupe koji zadovoljavaju navedene kriterije a ujedno su djeci zanimljivi i poticajni. Radionica Glazba i pokretpolaznicima će pružiti neke modele primjenjive u praksi koji odgovaraju zahtjevima interaktivnoga i cjelovitoga pristupa poučavanju u području glazbe te ukazati na važnost svakodnevnoga poticanja na muziciranje. U prvome dijelu radionice polaznici će uz glazbene primjere iz različitih kultura imati priliku doživjeti moć glazbe zahvaljujući vlastitom angažmanu te osjetiti njezin blagotvoran učinak na raspoloženje i motivaciju za sudjelovanje na isti način na koji djeca doživljavaju glazbene poticaje. U drugome dijelu radionice polaznici će biti uključeni u stvaranje glazbene priče, odnosno njezinu izvedbu koristeći izražajne mogućnosti vlastitoga tijela, uz dramske tehnike. Očekivani ishodi učenja u prvom se redu odnose na poticaj i osvješćivanje važnosti svakodnevnoga susreta djece s glazbom u neposrednoj praksi i mogućnosti primjene glazbenih poticaja u svim područjima djetetova učenja i razvoja. Uz to polaznici će dobiti niz novih, zanimljivih i interaktivnih sadržaja za svoju svakodnevnu praksu.

 

Željka Župan Vuksan:  Igram se pjesmom – dramske metode u obradi pjesničke zbirke

Čitanje lektire uvijek je izazov, a tek čitanje pjesničke zbirke i traganje za onim što je pjesnik htio rećiučenicima može biti itekako naporno. No, ako postaneš dio pjesme, ako otkriješ što ona govori tebi i uroniš u njezin svijet… čitanje postaje užitak. U radionici će se prikazati dramsko-metodički pristup pjesničkoj zbirci: kako dramskim tehnikama i metodama i interpretirati pjesme popularnih autora.

Ines Škuflić Horvat: ŽIVOT JE SAN –dramskopedagoški pristup književnom djelu

Obrada lektirnog naslova uz pomoć dramskih tehnika. Prepričavanje iz motrišta lika, karakterizacija likova, scenoslijed. Primjena novih pristupa u interpretaciji i analizi književnog djela. Bilo bi korisno da sudionici pročitaju dramu Calderona de la Barce Život je san, kako bi mogli što aktivnije sudjelovati na radionici.

 

 

 

 

 

 

Share this...
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on LinkedInEmail this to someone

RANJANIN ZBORNIK (priprema Ž. Župan Vuksan)

Ime i prezime učiteljice/nastavnice: Željka Župan Vuksan

Ustanova:

 

Odgojna skupina / razredni odjel: Datum:

 

Nastavna jedinica: Ranjinin zbornik
Nastavno područje: književnost i jezično izražavanje
Tip sata (obrada, ponavljanje, uvježbavanje): sat lektire
  • dramske tehnike: dramatizacija pjesme Prvi pogled

 

Operacionalizirani ciljevi
  • analizirati pjesme iz Ranjinina zbornika, prepoznati sličnosti i razlike s Petrarcom: tema, stih, izrazi)
Ishodi učenja:
Kognitivni: Objasniti značenje Ranjinina zbornika, navesti pjesnike i obilježja prve generacije hrvatskih petrarkista.

 

Afektivni: Razvijanje mašte i vještina usmenog izražavanja.
Tijek sata

(dvosat)

Nakon obrade pjesama iz čitanke učenici dramatiziraju pjesmu Šiška Menčetića Prvi pogled.

Slijedi:

–       biografije likova: pjesnik i djevojka

–       dramatizacija pjesme (prvog susreta pjesnika i djevojke)

–       dramska igra: prikaz

 

Share this...
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on LinkedInEmail this to someone