Doc. dr. sc. Iva Gruić
Diplomirala je dramaturgiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Nakon toga radila je kao dramaturginja u Zagrebačkom kazalištu lutaka i kao dramaturg-urednik u Dramskom programu Hrvatskog radija, pisala o kazalištu i za kazalište u periodici i dnevnom i tjednom tisku (Prolog, Novi prolog, Polet, Studentski list, Vjesnik itd.). Godine 1993. zaposlila se na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirala je s temom An Inside View of the Dramatic World (A Study of Participants Positions Within TIE Programme Based on Integral Participation (2001.) i doktorirala s temom Entering the Story Labyrinth (An Investigation of the Effects of Placing the Participants in Different Actantial Positions within the Dramatic World Created by a Theatre in Education Programme (2005) na University of Central England u Birminghamu. Aktivno se bavi istraživanjem kazališta za djecu i dramskog odgoja, o čemu je objavila više desetaka znanstvenih i stručnih radova u Hrvatskoj i inozemstvu. Objavila je knjigu o procesnoj drami (Prolaz u zamišljeni svijet – Procesna drama ili drama u nastajanju, 2001.) Sudjelovala je s izlaganjima na brojnim znanstvenim i stručnim konferencijama i simpozijima.
Dr. sc. Helena Korošec
Nekoliko je godina radila u osnovnoj školi gdje se u procesima poučavanja učestalo koristila različitim dramskim metodama i tehnikama. Od 2000. godine zaposlena je na Pedagoškom fakultetu u Ljubljani, najprije kao asistentica za lutkarsko i dramsko izražavanje, a od 2006. godine kao viša predavačica. Između 2003. i 2010. zaposlena je i na Pedagoškom fakultetu u Kopru gdje predaje predmete istog predmetnog područja. Na znanstvenom magistarskom studiju magistrirala je s temom Simbolička igra s lutkom – način komunikacije u razredu, dok je 2015. godine doktorski studij zaključila s temom Uloga igre s lutkom u socijalnim odnosima u vrtiću. Vodi lutkarske i kazališne kreativne radionice za učitelje i odgojitelje u Sloveniji i inozemstvu. Objavljuje znanstvene, stručne i konferencijske radove o upotrebi lutke i drame u odgoju i obrazovanju te o utjecaju tih medija na razvoj djeteta. Jedno od područja njezinog djelovanja proteže se na učenje i poučavanje s umjetnošću i putem umjetnosti te na primjenu metoda učenja u procesu poučavanja. Članica je međunarodnog saveza UNIMA – organizacije za lutku u odgoju i terapiji.
Dr. sc. Vladimir Krušić
Dramski je pedagog i redatelj. Od 1988. voditelj je Učilišta Zagrebačkog kazališta mladih, a od 2008. Kazališnog studija mladih Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu. Godine 1996. pokreće Hrvatski centar za dramski odgoj, kojim trenutno i predsjedava. Od 2004. do 2010. godine bio je predsjednik generalne skupštine Međunarodne udruge za dramu/kazalište i odgoj (IDEA). Vodio je preko 180 seminara, radionica i savjetovanja u području dramskog odgojnog rada. Od 2000. povremeno je predavao dramsku pedagogiju na Zagrebačkom sveučilištu i na Pedagoškoj akademiji u Petrinji, a danas predaje kolegije Scenska kultura i Dramski odgoj na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu – Odsjek u Čakovcu. Godine 2012. obranio je doktorski rad Paradigme moderne hrvatske dramske pedagogije.
Dr. sc. Milan Mađarev
Teatrolog, kritičar, dramaturg, pedagog, voditelj psihodrame, kazališni i radijski redatelj te impro-pedagog. Na Odsjeku za teatrologiju Fakulteta dramskih umjetnosti u Beogradu prvi je u Srbiji prijavio i obranio magistarski (znanstveni) rad s temom kreativne drame. Rad je pretočen u knjigu naziva Kreativna drama – proces stvaralaštva u Škozorištu. Istražuje scensku prisutnost, energiju i preduvjete za razvijanje spontanosti i kreativnosti plesača, glumaca i ne-glumaca. Primjenjuje kreativnu dramu, impro-teatar i psihodramu u radu s djecom i mladima. Radio je u Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini te Južnoj Koreji. Predaje scensku umjetnost i kreativnu dramu na Visokoj školi strukovnih studija za obrazovanje odgojitelja u Kikindi. Za knjigu Teatar pokreta Jožefa Nađa, na 52. MESS-u 2012. godine, dobiva Nagradu za teatarsku kritiku i publicistiku Marko Kovačević.
Marina Petković Liker, doc. art.
Kazališna redateljica, fonetičarka i komparatistica književnosti te poslijediplomantica na doktorskom studiju književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bavi se umjetničkim i znanstvenim istraživanjima u području kazališta, ženskog načela unutar teorije i prakse, glasa i govora te izvedbene pedagogije. Docentica je na Odsjeku glume na Akademiji dramske umjetnosti i vanjska suradnica na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu na diplomskom studiju te na Poslijediplomskom specijalističkom studiju dramske pedagogije. Režirala je 20-ak predstava autorskog i istraživačkog karaktera na nezavisnoj sceni, u Teatru &TD, Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, Zagrebačkom kazalištu lutaka, Gradskom kazalištu lutaka Split i Teatru Tirena. Sudjelovala je na stručnim, znanstvenim i umjetničkim konferencijama, objavila je nekoliko radova. Vodi radionice s različitim grupama (umjetnici, amateri, nastavnici, studenti, djeca i mladi) iz područja kojima se bavi (glas i tijelo, govor, autorsko kazalište, specifična kazališna komunikacija). Umjetnička je voditeljica Četveroruke – umjetničke organizacije za otvaranje novih polja kazališne komunikacije.
Maja Sviben
Završava studij dramaturgije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Kao autorica, dramaturginja, scenaristica i prevoditeljica surađivala je na 30-ak projekata u različitim hrvatskim kazalištima, umjetničkim organizacijama i drugim kulturnim ustanovama te manifestacijama. Radila je kao urednica za Teatar.hr, osmislila je nekoliko projekata odgojnog kazališta i bavi se dramskom pedagogijom. Vodi kazališne radionice u Hrvatskoj i inozemstvu te je sudjelovala u nekoliko međunarodnih projekata (Interplay Europe, EDERED, Young IDEAs, Theatre Integrates People). Dobitnica je treće nagrade Marin Držić za dramu Točka izvorišta 2004. te nagrade za najbolju scensku prilagodbu za predstavu Grga Čvarak Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića na festivalu SLUK 2013. Osnivačica je i članica uredništva portala Drame.hr posvećenog predstavljanju suvremenog domaćeg dramskog pisma. Predsjednica je Udruge za promicanje kreativnih aktivnosti mladih Tirena te je članica Predsjedništva Hrvatskog centra za dramski odgoj. Suosnivačica je umjetničkog kolektiva SKROZ.
Mr. sc. Ines Škuflić-Horvat
Diplomirala je i magistrirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s temom Scensko stvaralaštvo učenika osnovnoškolske dobi. Radi kao dramska pedagoginja u Teatru Tirena i kao koordinatorica projekata za djecu i mlade. Vodi dramske grupe i režira predstave u kojima igraju djeca i mladi. S predstavama postavljenim u Zagrebačkom kazalištu mladih sudjelovala je na desetak međunarodnih festivala (Italija, Austrija, Francuska, BiH, Litva, Srbija, Kuba, Austrija i Španjolska). Vodila je radionice za djecu i mlade u Finskoj, Izraelu, Estoniji i na Svjetskom dječjem festivalu u Lingenu. Radila je kao mentor scenskih radionica u Školi stvaralaštva Novigradsko proljeće te je vodila radionice na Međunarodnom kazališnom festivalu u Puli. Bila je umjetnička voditeljica Europskih dječjih dramskih susreta u Pazinu i 12 Kazališnih kampova. Uredila je tri zbirke igrokaza (Maštoplov, Panika u Strahogradu i Kaos prije premijere). Stekla je zvanje psihodramskog savjetnika. Završava doktorski studij na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Predaje na Poslijediplomskom specijalističkom studiju dramske pedagogije.
Izv. prof. dr. sc. Tamara Turza-Bogdan
Diplomirala je i magistrirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je obranila doktorsku disertaciju Kajkavsko narječje i kajkavska književnost u osnovnoj školi. Proučava kajkavsku književnost i narječje u nastavi, utjecaj idioma u razvijanju komunikacijske kompetencije djeteta, metodologiju učenja standardnoga jezika pomoću idioma te hrvatskoga kao nematerinskog jezika. Suradnica je na projektu Odgojna drama i kazalište kao sredstvo poticanja inkluzije Roma. Članica je društava i udruga: Matica hrvatska, Hrvatsko filološko društvo, Hrvatsko čitateljsko društvo, Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Hrvatsko društvo istraživača dječje književnosti, ACEES. Sudjelovala je u izradi elaborata Poslijediplomskoga specijalističkog studija Obrazovni pristup hrvatskom kao inom jeziku u ranom odgoju i obveznom obrazovanju. Izlagala je na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima i konferencijama.
Izv. prof. dr. sc. Vladimira Velički
Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1987. Pedagogijske znanosti, a 1990. i kroatistiku. Na istom je fakultetu obranila magistarski rad (1993.) i doktorsku disertaciju (2005.) Završila je četverogodišnji studij Logoterapije te je 2016. stekla zvanje logoterapeutkinje. Usavršavala se u inozemstvu, posebno na Holistic Learning Institute u Beču te proširivala svoja znanja novim spoznajama s područja učenja, komunikacije te primijenjenih metoda poučavanja i pomoći djeci s teškoćama u učenju, komunikaciji i zaostajanjem u govoru. Od 1989. do 1993. radila je kao učiteljica razredne nastave u zagrebačkim osnovnim školama, a 1993. izabrana je za asistenticu na Filozofskom fakultetu – Pedagogijske znanosti u Zagrebu (danas Učiteljski fakultet) na kojem redovito napreduje te je 2016. izabrana u zvanje izvanredne profesorice. Predaje kolegije iz Metodike hrvatskoga jezika te izborni kolegij Odgoj za dobrotu. U suradnji s Udrugom Dodir, za studente Učiteljskog fakulteta već deset godina organizira tečaj hrvatskoga znakovnoga jezika. Od 2000. godine članica je uredništva časopisa Metodika, od 2002. i članica uredništva časopisa Metodički ogledi, a od 2010. članica je uredništva Hrvatskog časopisa za odgoj i obrazovanje. Članica je Hrvatskoga filološkog društva i Hrvatske udruge za logoterapiju Logos te predsjednica Udruge Audivko (centar za cjelovito učenje, logoterapiju i egzistencijalnu analizu). Sudjelovala je na brojnim znanstvenim i stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu, kao izlagačica i pozvana predavačica. Objavila je velik broj znanstvenih i stručnih radova, nekoliko knjiga (Jezične igre za velike i male, Stihovi u pokretu. Malešnice i igre prstima kao poticaj za govor) i znanstvenu monografiju Pričanje priča – stvaranje priča. Povratak izgubljenomu govoru.
Prof. dr. sc. Diana Zalar
Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je 1990. Jugoslavenske jezike i književnosti, magistrirala je 1994. i doktorirala 2002. Nakon završetka studija radi kao profesorica u osnovnoj školi, potom u studijskoj knjižnici Učiteljskog fakulteta. Od 1996. u zvanju je asistentice na toj instituciji, a od 2016. redovita profesorica. Predaje kolegije vezane uz dječju književnost. Autorica je sljedećih knjiga: Poezija u zrcalu nastave Potjehovi hologrami – studije, eseji i kritike iz književnosti za djecu i mlade, suautorica knjiga Slikovnica i dijete I, Slikovnica i dijete II, Izlet u muzej na mala vrata – prema teoriji slikovnice te sva četiri sveska Hrvatske književne enciklopedije, a napisala je i jedno poglavlje monografije Ivan Kušan – dijalog s motivom, slikovnicu Vile hrvatskih pisaca i priče prema motivima iz legendi i hrvatske povijesti te fantastične priče koje su izlazile u časopisu Radost. Suautorica je početnice i triju čitanki za niže razrede osnovne škole. Autorica je znanstvenih i stručnih radova, više antologija itd. Suosnivačica je i članica užeg uredništva znanstvenog i stručnog časopisa Libri & Liberi te Književnost i dijete (od 2012. do 2016.). Članica je Društva hrvatskih književnika, Nacionalnog vijeća za hrvatsku dječju knjigu pri IBBY-u, Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti (HIDK) i Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade.
