Dramska pedagogija je specijalistički studij, što znači da je program osmišljen tako da se teorija neprekidno nadopunjuju praktičnim radom ali i da se praktični rad neprekidno dovodi u vezu s relevantnom teorijom. Takav omjer i stalno povezivanje teorije i prakse studentima omogućuje da usvoje znanja i vještine potrebne za dramskopedagoški rad. Kako je osobno iskustvo sudjelovanja u dramskim aktivnostima neophodno za razvoj razumijevanja i vještina, studenti se u više predmeta aktivno uključuju u nastavu radioničkog tipa pa je zbog toga i broj sati aktivne nastave relativno velik.
Program je koncipiran tako da studenti stječu znanja i vještine potrebne za primjenu dramskih metoda u različitim kontekstima: u redovitoj nastavi s učenicima različite dobi (od vrtića do fakulteta), u izvannastavnim dramskim aktivnostima (u školi i dječjem vrtiću i u dramskim studijima koji se tipično organiziraju pri kazalištima za djecu i centrima za kulturu). Važan dio Studija posvećen je razumijevanju i kritičkoj analizi kazališta za djecu i mlade kao značajnom dijelu dramskog odgojnog djelovanja. Posebnu podršku studenti dobivaju prilikom koncipiranja i provođenja istraživanja u području dramskog odgoja i kazališta za djecu, istraživanja koja su u pravilu utemeljena u njihovom dramskopedagoškom radu.
U prvom semestru studenti imaju jedan pedagoški kolegij (Teorija odgoja i škole) i četiri temeljna kolegija struke: Dramski odgoj – teorije i pristupi, Dramsko stvaralaštvo, Perspektive kazališta za djecu i Pripovijedanje i recitiranje. U drugom semestru samo je jedan obvezni predmet – Dramske metode u nastavi, čime se zaokružuje tematsko polje koje studij obuhvaća.
U oba semestra značajan dio bodova (4, odnosno 5 ECTS bodova), pa onda i pripadajućeg vremena (po 60 sati u svakom semestru), odvojen je za praktičan rad (u okviru kolegija Praksa 1 i Praksa 2). Praksa 1 vodi studente u dramske studije pri kazalištima za djecu i centrima za kulturu gdje ih mentoriraju iskusni dramski pedagozi. Praksa 2 vodi studente u vrtiće i škole, gdje hospitiraju iskusnim dramskim pedagozima koji rade u okviru odgojno-obrazovnog sustava. U okviru Prakse 2 studenti odlaze i u kazalište za djecu i mlade gdje prate nastanak predstave za djecu. Na taj način praksa nadopunjava teoriju i daje studentima vremena da razviju vještine potrebne za dramski rad s djecom.
Osim toga, u okviru kolegija Praksa 1 i 2 organiziraju se radionice na Fakultetu u kojima se stječu specifična praktična znanja (radionice Dramsko pisanje, Režijska radionica, Scenska likovnost) i nadopunjuju i proširuju znanja potrebna za dramskopedagoški rad (Bez teksta do predstave, Dramski rad s djecom s teškoćama, Od teksta do predstave, Gledanje lutkarske predstave), ali i za uspješno studiranje (radionica Akademsko pisanje). Radionice se iz generacije u generaciju modificiraju kako bi se poboljšala kvaliteta studija.
Pored obveznih kolegija, studenti imaju i dio izbornih kolegija: Psihologija kreativnosti, Skupno osmišljeno kazalište, Pristup lutkarskoj predstavi, Dramsko pismo, Od prakse do istraživanja, Filozofija stvaralaštva, Performativne prakse Boala i Bohma, Igra kao facilitator nastavnoga procesa). Studenti su obavezni odabrati i odslušati tri izborna kolegija.
Na kraju studija studenti pišu završni specijalistički rad za koji je programom predviđeno 15 ECTS bodova. Završni specijalistički rad je (češće) stručni ili (rjeđe) znanstveni rad u kojemu student pokazuje da je svladao materiju studija i da je sposoban samostalno pristupiti obradi izabranog problema. Završni specijalistički rad u pravilu obrađuje neki aktualan i zanimljiv teorijski ili praktični problem iz područja struke. Od studenata se ne očekuje da završni specijalistički bude znanstveno istraživanje.
