OPISI RADIONICA

Kako napraviti godišnji plan i program rada dramske grupe / Kako isplanirati sat rada dramske grupe (voditeljica: Ines Škuflić-Horvat)

Djeca i mladi u dramskoj skupini razvijaju maštu i kreativnost, govorno i tjelesno izražavanje. Razvijaju komunikacijske i izvedbene vještine, kritičko promišljanje, razvijaju osobnost, partnerske odnose… Uče raditi u skupini, upoznaju se s kazalištem kao medijem. Uobičajeno je da se rezultati rada predstavljaju javnosti – u rasponu od oglednih sati do predstava koje igraju na redovnom repertoaru. Kako sve to uobličiti u sate rada, kako ih strukturirati? Kako uopće koncipirati rad u dramskoj skupini? Kako uskladiti pedagoške i umjetničke ciljeve? Kojim metodama postići te ciljeve? Što je prije, a što slijedi? Kako isplanirati rad na godišnjoj razini? Zajednički odgovor na sva ova pitanja potražit ćemo na radionici.

Igre za glas i izgovor (voditeljica: Marina Petković Liker)

U našem se svakodnevnom govornom komuniciranju često osjećamo sputani. Neki od uzroka takve sputanosti imaju svoj korijen još u ranom djetinjstvu. Ne viči!, Preglasan si!, Pazi što govoriš!, Ispeci pa reci!… upute su koje češće stvaraju stid od govora i ušutkavaju, nego što potiču kvalitetu govornog izražavanja. Jedan od temelja kvalitetnoga govornog izražavanja je slobodno korištenje glasa. Da bismo ga potaknuli i time omogućili govorenje bez stida, potrebno je osvijestiti, razigrati i otjeloviti glas te očvrsnuti izgovor. Na radionici će se sudionici upoznati s igrama za glas i izgovor koje pomažu u takvom osvještavanju i aktiviranju. Igrajući se, proći će nekoliko razina osvještavanja i oslobađanja glasa koje uključuju aktivaciju tijela, disanje, spajanje glasa i pokreta te jačanje izgovornih organa. Struktura vježbi temelji se na kombinaciji znanja i iskustava stečenih u području govornih znanosti i izvedbene umjetnosti. Cilj je radionice dopustiti svakom glasu da se pokuša osloboditi suspregnutosti i straha od izražavanja te da osjeti ugodu koju mu ta sloboda pruža.

Ritam uberi, misli saberi! (voditeljica: Marija Šorša)

Ritam se pojavljuje u svim segmentima prirode – od kretanja čestica unutar atoma pa sve do kretanja nebeskih tijela. Ritam govora ili kretanja često ima veću važnost za razumijevanje od samog sadržaja. Iako vrlo bitan, kako u čitanju, pisanju, govoru ili glumi, mnogima sposobnost ponavljanja zadanog ritmičkog obrasca pljeskanjem, pucketanjem prstima ili lupanjem nogama nije urođena. Na ovoj ćemo radionici istražiti kako različite igre i vježbe koje uključuju ritam iskoristiti u dramskom stvaralaštvu, ne samo kao način na koji možemo oplemeniti predstavu, nego i kao alat za poboljšanje koordinacije i koncentracije.

 Politike dramske pedagogije: od lažnog do radikalnoga gostoprimstva (voditeljica: Nataša Govedić)

Dramska pedagogija u praksi neprestano problematizira neupitno otvoren koncept ulaska u razred i iznutra zatvorenu i iznutra kompleksno motiviranu grupu polaznika. Namjera dramskog otvaranja grupe pokazuje se prijetećom, ne samo na način umjetničke prakse koja uvijek nužno uznemirava poznate konceptualne okvire, nego na način zadiranja u nepisana pravila ponašanja određene socijalne grupe. U praksi, veoma često susrećemo probleme koji zadiru u ideologijski način zataškavanja i lažiranja javne slike pojedinih institucija, zbog čega voditelji dramskih radionica bivaju na različite načine upozoreni ili ucijenjeni da paze što prikazuju i još više da paze koja rješenja nude. Radionica nudi dijaloške mogućnosti osnaživanja dramskih pedagoga u osvješćivanju mikropolitike i makropolitike dramske izvedbe posežući prvenstveno za teorijom i praksom rješavanja konflikta.

 Dramatizacija bajki (voditeljica: Frana Marija Vranković)

Polaznici radionice dobit će kratki uvid u proces dramatizacije bajki: od pronalaženja polaznog koncepta, preko analize likova i pojedinih scena do samog raspisivanja dijaloga. Razradit će biografiju likova i karakterizacije likova (gestikularne i verbalne) te mapu radnje i scenoslijed.

 Impro-kazalište i njegove mogućnosti (voditeljica: Grozdana Lajić Horvat)

Cilj je radionice upoznati polaznike s osnovama impro-kazališta, razviti predstavljene obrasce impro-kazališta za potrebe pojedine grupe, situacije ili određenog okruženja (škola, zajednica, kazalište itd.) te razmotriti različite aspekte njihove upotrebe. Radionica će ukazati i na mnoge dobrobiti koje impro-kazalište ostavlja sudionicima/izvođačima i nakon odlaska publike a koje potiču razvoj osobnosti, jezično izražavanje, oslobađaju treme i u još mnogočemu odgovaraju na izazove suvremenih odgojno-obrazovnih te umjetničkih zadaća. Impro-kazalište izvedbena je forma nastala u Americi u kojoj izvođači sav izvedbeni sadržaj smišljaju izravno pred publikom i bez prethodne pripreme, a sve što se izvede neponovljivo je i jedinstveno za pojedinu izvedbu. Polaznici radionice upoznat će osnovna načela kazališta improvizacije, saznat će nešto o njegovim početcima te iskusiti najčešće takozvane kratke forme improvizacije. U drugom dijelu radionice, razvijat će se mogućnosti upotrebe pojedinih segmenata ove izvedbene forme u izvedbenim i ne-izvedbenim kontekstima.

 Prstne lutke, prvo kazalište u životu (voditeljica: Jelena Sitar Cvetko)

Prstna lutka usko je povezana s igrama prstima koje ste igrali kao dijete. Ako je netko roditelj, gotovo sigurno, igrao ih je sa svojom djecom, dok su bili dojenčad, kao i nakon što su već malo narasli. U dlanu je tada bio cijeli svijet, a njegovi stanovnici bili su prsti. Svijet je bio pozornica, a ljudi na njoj glumci, tako da je na Vašem dlanu, dok ste bili još vrlo mali, bilo kazalište. Prsti koji se kreću i govore, prvi su oblik lutkarstva na koji ste naišli. A igrali se nikada niste sami. Prstna lutka, u uskoj vezi s igrom prstima, ona je koja povezuje na poseban način. U radionici će se istraživati mogućnosti korištenja prstne lutke u komunikaciji te će nam biti dani alati (upute) kako izvoditi prstno kazalište u različitim situacijama.

 Komunikacija s lutkom (voditeljica: Helena Korošec)

Na radionici ćemo upoznati osnovne karakteristike komunikacije s lutkom u svakodnevnom radu s djecom i mladima.

 Jesu li dvije obale prilika za most ili ambis? (voditelj: Sead Đulić)

Koristeći priču o gradnji Starog mosta u Mostaru, koja govori o stvaralačkim mukama graditelja Hajrudina koji je devet godina gradio Most i završio ga daleke 1566. godine, kao mamac želim sudionike radionice suočiti sa surovom stvarnošću svijeta u kojem živimo. Želim tragati za odgovorom na slijedeća pitanja: Pamti li svijet još uvijek bosansku tragediju? Ima li to pamćenje u metaforičkom smislu i danas određenu težinu? Ako ima, razumijeva li svijet bolje suštinu bosanskog društva? Ako razumije, nije li to u globalnom smislu slika SVIJETA samog? Znači li to da onda Bosna i njena tragedija mogu biti metafora za svijet i odnose u njemu? Ako stvari ovako postavimo, jesu li Mostar i njegova podjela na istok i zapad, ili kako SVIJET to vidi, na kršćanstvo i islam, srce te metaforičke slike? Pa u Mostaru je građen jedan od najljepših mostova u povijesti civilizacije (neki tvrde da to nije napravio čovjek, kažu to je Božje djelo), napravljen je da spoji dvije obale, dva svijeta i omogući im komunikaciju daleke 1566. godine. I bio je to preko 4oo godina. I onda je srušen l993. godine da bi se prekinula komunikacija i uspostavili odnosi straha, mržnje… Sad je ponovo sagrađen. I danas, i jučer, za sve generacije bio je više od mosta… Može li ta priča o ljudima koji toliko vole svoj most da su i onda kada ga nije bilo, kada je već godinama bio srušen, tu razvalinu gdje je bio zvali njegovim imenom, biti dovoljna provokacija za početak? Može li miksanje legendi o njegovoj prvoj gradnji, o narastanju grada, njegovoj podjeli, rušenju i njegovoj ponovnoj gradnji biti dovoljna inspiracija? Mostar je mali grad, ali je još u 19. stoljeću bio kulturni centar. Tu su oduvijek živjeli pripadnici četiri velike religije. Može li ta slika malog grada koji raste uz most i postaje slikom svijeta u običnim odnosima malih ljudi, njihovim strahovima i njihovim radostima biti slika Svijeta? Može li se na sukobu ruralaca koji stižu u grad i imaju svoje strahove od nepoznatog razvijati teza o potencijalnom velikom sukobu koji proizlazi iz nepoznatoga? Na kraju, je li nepoznavanje bića, običaja, tradicije drugoga prilika za nepovjerenje, sumnju, strah, sukob, rat… Je li MOST prilika, jesu li dvije obale mogućnost za most ili provaliju? Kada o svemu ovome razmišljam, ja mislim, želim biti naslonjen na našu zajedničku razvalinu prošlosti što drsko stremi ka nekoj nadrealnoj budućnosti. Ovom radionicom želim na primjeru mikrokozmosa moga Grada ukazati na moguća rješenja prevladavanja sveopće podijeljenosti Svijeta danas.

 Interpretacija poezije i proze te njihova scenska nadogradnja (voditelj: Matjaž Šmalc)

U radionici ću dati pregled osnova analize i interpretacije poezije i proze. Razmotrit ćemo glavne značajke svake vrste i pripreme za govornu interpretaciju. Kako pronaći ritam pripovijedanja? Što je s pauzom? Što je unutarnji monolog, a što vanjski? Koja je razlika između monologa i dijaloga? Koja je funkcija interpunkcije u tumačenju? Napravit ćemo analizu tekstova (poezije, proze), tražiti smisao i načine kako tekstove približiti učenicima/studentima. U kojoj se mjeri može utjecati na njihovu interpretaciju? Koja je ispravna poruka teksta? Odabrane tekstove smjestit ćemo u različite situacije i motivacije kako bi pronašli različite interpretacije istog teksta. U trećem dijelu radionice upoznat ćemo se sa scenskom nadogradnju teksta. Što nadograđuje tekst i što narušava njegov poruku? Koja je funkcija tijela i drugih kazališnih elemenata (svjetlo, glazba, zvuk, mizanscena…) u interpretaciji? Polaznici neka pripreme ulomke (pjesme ili prozne tekstove) koje bi željeli obrađivati na radionici.

 Sloboda (voditelj: Milan Mađarev)

Tijekom Gradionice Sloboda kombiniraju se elementi buto plesa i psihodrame. U prvom se dijelu grupa dijeli u parove tako da jedni izabiru biljku koja odgovara njihovom psihološkom profilu, a drugi sebi odgovarajući vjetar. Uspostavlja se neverbalna komunikacija između parova koji onda zamijene uloge. U drugom se dijelu uspostavlja verbalna komunikacija. U trećem dijelu Gradionice mogu se proraditi određene životno-kazališne situacije iz života protagonista sa članovima grupe uz mogućnost promjene sebe, okoline i kazališta. U četvrtom dijelu grupa dijeli osjećaje i osobna iskustva s protagonistom. NAPOMENA: Sudionici radionice trebaju doći ležerno odjeveni i obuveni te biti bar 15 minuta ranije spremni za rad. Poželjno je da oni koji su počeli i završe radionicu. PRISUSTVO POŽELJNO, SUDJELOVANJE OBAVEZNO!

 Teaching theatre to children: an independent educational subject (voditelj:Tasos Angelopoulos)

Dramski odgoj obično koristimo kao odgojno-obrazovnu metodu koja služi postizanju kurikularnih i/ili odgojnih ciljeva. Pritom često zaboravljamo da je kazalište poseban obrazovni predmet, ono poučava zajedničkim radom i estetskim iskustvom. Ali, kako se djecu može poučavati kazalištu? I što je, uostalom, kazalište? Radionica će omogućiti polaznicima da primjenom dramskih igara osvijeste osnove kazališnog izražavanja (prostor, vrijeme, međuodnose), ali i da ta izražajna sredstva upotrijebe u stvaranju kratke scenske izvedbe. Struktura radionice zamišljena je kao demonstracija rada s djecom i mladima, rada čiji je cilj poučavanje kazališta.

 Dramske metode u nastavi, Galeb Jonathan Livingston (voditeljica: Snježana Čubrilo)

U uvodnom djelu vježbama i igrama prizivamo svijet ptica (kipovi, glasanje, zvučno dozivanje). Nastavljamo s izvođenjem skupnih scena dijelova teksta Galeb J. Livingston koje će sudionici pripremiti samostalno birajući prikazivačke tehnike ili prema zadanom obrascu (ovisi o broju sudionika): igranje uloga, zamrznuti prizori, izražajno čitanje, naracija, tunel misli i sl. Skupne scene izvode se prema utvrđenom redu (slijedeći književni tekst) jedna za drugom u nizu, bez stanke. Nakon kraćeg opuštanja sudionici biraju lik iz prikazanih scena i zauzimaju poziciju na dijagramu stavova. Slijedi izražavanje stavova i objašnjavanje iz pozicije književnog lika, a potom iz svoje stvarne životne pozicije. Slijedi razgovor o iskustvu sudjelovanja i o vrijednosti primjene dramskih metoda u nastavi. Ciljevi: pokazati vrijednost primjene dramskih metoda u nastavi i pokazati da porabu dramskih metoda ne treba shvatiti samo kao učenje igrom ili opuštanje, iako je i to dobrodošla vrijednost koja ima svoje mjesto u nastavnom procesu, nego kao promišljeno i odgovorno planiranje u kojemu se od učitelja traži određena stručnost i znanje dramske pedagogije u integraciji i korelaciji s različitim školskim sadržajima. Opisanom radionicom ostvarivi su integrirani ciljevi nastave jezika i književnosti te građanskoga odgoja i obrazovanja, kao i razvijanje dramske kreativnosti.

 Izborni program Dramskog odgoja u školama (voditeljica: Nikolina Marinić)

Cilj je radionice osvještavanje važnosti dramskog odgoja u izbornim ili fakultativnim programima osnovnih i srednjih škola te mogućnosti njihove implementacije; planiranje i programiranje kurikula Dramskog odgoja; zajednički rad na prijedlogu programa u cilju stvaranja što kvalitetnijeg dokumenta; razgovor o mogućnostima operacionalizacije ciljeva i rad na sadržajima kurikula.

 Dramska igra kao poligon stvaralačkom prepričavanju (voditeljica: Iva Nemec)

Polaznici radionice upoznat će dramske igre i tehnike koje se mogu koristiti u svakodnevnom radu u nastavnom procesu, a cilj im je osposobiti učenike da oslobode svoj govorni aparat i steknu samopouzdanje u verbalizaciji i artikulaciji vlastitih misli. Polaznici radionice proći će proces upoznavanja dramskih igara za opuštanje, imaginaciju, realizaciju govora, igre za poticanje kreativnog mišljenja, pričanja i prepričavanja. Na primjeru kraćeg književnog teksta, polaznici će iskustveno proći različite oblike načina pripovijedanja te istovremeno osvijestiti šaroliku lepezu mogućnosti korištenja dramskih metoda u nastavi jezičnog izražavanja te uvidjeti u kojoj mjeri dramska igra pruža mogućnost slobodnog izražavanja i oslobađanja stvaralačkog potencijala. Ciljevi radionice su: usvojiti načela dramske pedagogije, razviti sposobnost prepričavanja kraćeg književnog teksta, uvježbati metode pričanja po sjećanju, upoznati oblike uporabe različitih načina izražavanja, razlučiti sažeto od stvaralačkog prepričavanja poštujući dijelove fabule, utvrditi mogućnost korelacije dramskog odgoja s nastavnim jedinicama i usvojiti mehanizme poticanja govora i stvaralačkog prepričavanja.

 Procesna drama Carevo novo ruho (voditeljica: Tanja Novak)

Voditeljica na primjeru dobro poznate bajke obrađuje sadržaje građanskoga odgoja i obrazovanja za 4. razred osnovne škole te ih korelira sa sadržajima predmeta Hrvatski jezik primjenom dramskih aktivnosti. Sudionici radionice upoznat će sljedeće dramske tehnike i metode: voditelj u ulozi (različiti tipovi uloga), vođena improvizacija, istovremeni rad manjih grupa u ulozi, zamrznute/žive slike, unutarnji monolog, improvizirani prizori, dijagonala i ogrtača stručnjaka (izvedenica).

 Radionica Repeticije – kako slušati, vidjeti i prihvatiti stanja, zbivanja i emocije (voditeljica: Nikolina Bakmaz)

Radionica je osmišljena prema načelu najpoznatije vježbe Sanforda Meisnera, vježbe Repeticije. Sudionici će biti upoznati s procesom četiri stupnja vježbe Repeticije: mehanička repeticija, prorađivanje partnera, repeticija uz radnju i repeticija uz kontekst. Slušanje i odgovaranje je esencija činjenja, a realnost činjenja na sceni je temelj za dobru izvedbu. Prilikom slušanja i odgovaranja u sudionicima se događaju PROMJENE koje ovom vježbom treniramo i želimo osvijestiti. Promjene se događaju: kada moramo reći istinu – uključuje nam se ljudski bazični instinkt, kada nam se nagomilavaju emocije, kada imamo osobni stav, kada se promijeni partnerovo ponašanje i kad moramo promotriti nešto što se dogodilo u nama samima. Ciljevi radionice: osvijestiti razine slušanja, gledanja i reagiranja; istinski slušati, istinski vidjeti, istinski reagirati; osvijestiti koja je moja istina; protočno otpuštanje i izmjena istinitih emocija; razvijanje i izražavanje osobnog stava i sagledavanje i prihvaćanje promjene stanja u sebi i drugima. Krajnji idealni cilj vježbe Repeticije jest da smo sposobni promijeniti sva stanja i emocije potpuno istinito i u kratkom periodu.

 Radionica pripovijedanja (storytelling) (voditeljice: Dijana Zorić i Ana Grzunov)

Polaznike ćemo educirati u smjeru interaktivnog, proaktivnog i zabavnog načina pripovijedanja koji je nužan da bi motivirao publiku da prati predavanje, a onda i da se u njega i uključi pitanjima, komentarima, analizama i ostalim vrstama dijaloga. Predstavit ćemo tehnike i načine pripovijedanja kojima se služimo da bi postigli i vješto predavanje, ali i pozitivnu, proaktivnu i dinamičnu atmosferu u razredu. Praktičnim primjerima demonstrirat ćemo kako na stručan, a u isto vrijeme zabavan način, opustiti publiku, privući njihovu pozornost, održavati koncentraciju i motivirati ju za dijalog. Vježbat ćemo razvoj kritičke čitalačke svijesti, moć imaginacije i vještinu prevođenja nekog djela u svakodnevni kontekst. Teorijsku i praktičnu nastavu zamislile smo kao interaktivan dijalog u kojem ćemo razraditi sve planirane teme. Cilj je probuditi kritičku i kreativnu svijest publike i stvoriti dinamičnu, proaktivnu i opuštenu atmosferu. Nakon naše demonstracije, polaznici će sami zauzeti mjesto predavača i interpretirati grupi određeno djelo ili dio djela na svoj način. Ukazat ćemo na klasične zamke pripovijedanja i interpretacije kao što su tempo, dinamika, kontekst ili unaprijed postavljena teza. Jednostavno, vježbat ćemo interpretaciju na drukčiji način, s osobitim naglaskom na mladu i mlađu publiku za koju vrijede posebna pravila.

 Tko ne djeluje, sudjeluje! (voditeljice: Josipa Lulić i Marija Šimoković Sikavica)

Zagrebačko savjetovalište protiv nasilja djece i mladih Luka Ritz provodi prevencijske projekte koristeći se društveno-angažiranim kazalištem: forum-kazalištem. Forum-kazalište vrsta je kazališta potlačenih – interaktivnog kazališta koje je razvio A. Boal, brazilski kazališni režiser i dramski pedagog. Bazirajući se na teorijskoj i metodološkoj osnovi kritičke pedagogije P. Freirea, Boalova je ideja da je kazalište savršeni oblik dijaloga koji nudi mogućnost artikulacije i rješavanja problema samim potlačenima. Cilj radionice jest predstaviti metodu i mogućnosti forum-kazališta kao primjera dobre prakse u osnovnim i srednjim školama interaktivnom izvedbom forum-priče. Sudionici/sudionice radionice imat će priliku biti aktivna publika na predstavi te direktno iskusiti metodu. Nakon izvedbe kratke scene s fiksnom strukturom sudionici dobivaju mogućnost intervencije stupajući u scenu kao protagonisti/tritagonisti te će tako isprobati svoje ideje za rješavanje problema. Djelujući unutar sigurnog kazališnog prostora, kreirat će prostor direktne akcije, čuti ideje, znanja i iskustva drugih. Sudionici će osvijestiti i imenovati prikazani problem, ispitati njegove uzroke, aktivo pokušati doći do različitih rješenja zauzimanjem za sebe i za druge. U prvom dijelu radionice metoda će biti predstavljena kratkim teorijskim uvodom, a nakon toga kreće izvedba scene uz djelovanje publike. Kraj je otvoren za pitanja i razgovor o praksi forum-kazališta u školama.

 U potrazi za lutkom – što sve lutka može biti (voditeljica: Marijana Županić Benić)

Radionica je osmišljena kao uvod u lutkarstvo kao integriranu umjetnost, odnosno lutkarstvo kao jedinstvo doživljaja pokreta, likovnoga, glazbenog, dramskog i plesnog izraza putem različitih improvizacija s ponuđenim materijalom. Izradom improviziranih lutaka od ponuđenih materijala, predmeta, dijelova tijela i animiranja lutaka na sceni, polaznici će se uvoditi u proces kreativnog pristupa mediju. U ovoj radionici lutke se izrađuju se korištenjem ponuđenog pribora i materijala, a cilj je trenutni nastanak i nestanak lutke gužvanjem, trganjem, spajanjem… unutar lutkarske improvizacije. Interaktivnim oblicima rada, sudionici će u manjim skupinama sudjelujući u izradi, animaciji, dramatizaciji lutaka, nastanku lutkarskih improvizaciju, aktivnim suradničkim odnosom, razmjenom mišljenja i ideja te analizom rada steći poticajno iskustvo primjenjivo u radu s djecom (u vrtiću, školi ili slobodnim aktivnostima). Cilj je radionice stručno usavršavanje polaznika, učitelja, odgajatelja te svih koji rade s djecom, a zanima ih lutkarstvo kao umjetnost kojom žele poticati djecu na kreativno i stvaralačko izražavanje te popularizacija lutke u odgojno-obrazovnim ustanovama.

 Muzičko-dramska radionica (voditeljica: Olivera Milojević)

Na ovoj radionici bavimo se disanjem, pjevanjem i interpretacijom. Radimo vježbe disanja, vježbe za glas – istražujemo kako pravilno emitirati ton, kako opustiti svoje tijelo i otvoriti grlo. Vježbamo ritam. Zatim, bit ćemo mali skladatelji – pišemo tekstove pjesama, osmišljavamo melodije i koreografije te izvodimo svoja mala remek-djela. Pravilno disanje i pravilna emisija tona su svima podjednako potrebni, bili mi scenski umjetnici, nastavnici, spikeri, javni govornici i sl. Radionica je namijenjena nastavnicima i dramskim pedagozima koji rade s djecom, mladima ili odraslima. Cilj je radionice osnaživanje voditelja dramskih grupa da upotrebljavaju pjevanje i glazbu u svom radu, kao i da kombiniraju različite medije.

 Dramatizacija proznog teksta – narodne priče i basne (voditeljica: Matilda Marković)

Sudionici će na predlošku basne oblikovati dramski tekst u skladu s njegovim zakonitostima, kratiti i izdvajati bitno, izraditi scenoslijed, pisati dijaloge i didaskalije. Osvijestit će da svako umjetničko djelo šalje poruku i razumijevanje te poruke te način na koji će primatelj i gledatelj shvatiti poruku teksta. Sudionici će prilagoditi tekst dramskom izvođenju, razlučiti bitno od nebitnog. Što (koji motiv) pokreće radnju? Koji lik pokreće radnju? Odredit će problematiku teksta i uočiti dramski sukob. Etape dramatizacije: 1. čitanje basne ili narodne priče; 2. pisanje sinopsisa – ukratko prepričana cijela radnja, 3. određivanje likova i njihovih osobina, određivanje mjesta i vremena radnje, prostora na kojima se događa radnja, 4. određivanje publike, uzrasta za koji pišete, 5.određivanje i postavljanje problema koji dovodi do dramskog sukoba, 6. pisanje scenoslijeda – podjela radnje po logičnim  cjelinama, 7. kompozicija – razrada kompozicijskih dijelova (uvod, zaplet, vrhunac, rasplet) i spajanje sa scenama i 8. dramatizacija teksta – razrada i raspisivanje dijaloga po scenama. Sudionici će oživjeti likove i dati im neke neobične osobine, tikove, poštapalice i sl.

 Plesna radionica za dramske praktičare (voditeljica: Nataša Milojević)

Radionica će obuhvatiti osnovne tehnike suvremenog plesa i fizičkog teatra koje se mogu primijeniti u dramskom radu s djecom, mladima i odraslima. Radionica je koncipirana tako da sudionici putem osobnog iskustva prolaze tehnike koje mogu primijeniti u svom dramskom radu. Polaznicima nije potrebno prethodno plesno iskustvo. U fokusu radionice bit će stvaranje grupe dinamike i neverbalne komunikacije na sceni. Ideja radionice je da kod sudionika osvijesti pojmove tijela u prostoru i mogućnosti tijela na sceni. Tehnike suvremenog plesa pogodne su za rad sa svima, bez obzira na fizičke predispozicije s obzirom da se zasnivaju na osobnim materijalima, koji se dijele i prilagođavaju grupi tako da ih svi sudionici mogu izvesti. Ovako nastali materijali mogu biti zasebne cjeline, performansi, predstave ili dijelovi verbalnih predstava.

 Dramska aktivnost u vrtiću s ciljem kreativnog izražavanja djece (voditeljica: Ana Krčar-Velimirović)

U svakodnevnom radu u vrtiću koristim dramsku aktivnost kako bih potpomogla cjelovit osobni razvoj djece. Pritom stvaram uvjete kako bi djeca izražavala svoje osjećaje i sposobnosti, razvijala govor i kreativnost, stjecala sigurnost i samopouzdanje, razvila empatičnost i prosocijalno ponašanja. Dramsku aktivnost karakterizira aktivno uživljavanje u zamišljene situacije i lakše prihvaćanje i upoznavanje svijeta koji nas okružuje što koristim u radu na projektima iz različitih područja dječjih zanimanja. Poštujući interes, mogućnosti i potrebe djece, zajednički kreiramo javne nastupe kao odraz dramskog stvaralaštva skupine. Radionica u prvom dijelu sadrži igre sa sudionicima kao uvod u primjere iz prakse. U radionici se upoznajemo s važnošću dramskog odgoja u predškolskom uzrastu. Polaznicima ću predočiti audio-zapise na kojima djeca izražavaju svoj doživljaj dramske aktivnosti, fotografije i video-zapise te različite primjere dramskih aktivnosti koje prate razvojne mogućnosti djece u vrtiću.

Dramska pedagogija u programu ranog učenja stranog jezika (voditeljica: Renata Marinković Krvavica)

Sudionici radionice upoznat će se s načinom na koji se dramska pedagogija može integrirati u program ranog učenja stranog jezika. Primjenom praktičnih aktivnosti, kojima je cilj poticanje spontanog, prirodnog jezika, razvoj samopouzdanja, prevladavanje govornih blokada i bogaćenje vokabulara, sudionici će praktičnim radom upoznati tehnike i metode dramske pedagogije. Na kraju ove radionice sudionici će biti u mogućnosti sami napraviti malu kazališnu predstavu.

 Stvaranje predstave za djecu (voditelji: Dragica Vinožganić Rodbinić i Velimir Bulović)

Cilj je radionice senzibilizirati, potaknuti i ohrabriti sudionike na kreativno dramsko-scensko izražavanje u radu s djecom i za djecu. U uvodnom dijelu radionice voditelji-odgajatelji će svojim prikazom primjera dobre odgojno-obrazovne prakse i isječcima iz svojih predstava pokazati sudionicima bitne elemente za stvaranje predstave s djecom i za djecu (umjetnički tekst koji se prilagođava i stavlja u dijalošku formu; glazba kao poticaj i kulisa za dramsko-scenski izraz; izrada i animacija scenske lutke; interakcija lutke i glumca; uloga pripovjedača; PPT-prezentacija i kratki film). U središnjem dijelu radionice sudionike se dijeli u tri skupine s određenim zadatcima: (lutkarske improvizacije uz glazbu, uprizorenje scena iz poznatih bajki neverbalnom komunikacijom i stvaranje predstave ponuđenim lutkama i tekstom kao predloškom. U završnom dijelu sudionici će prikazati svoj rad i razmijeniti svoja iskustva.

 We are all mad here, drama ideas for English classroom (voditeljica: Dijana Mateša)

The aim of this workshop is to provide teachers with simple ideas to use a famous extract from Alice in the Wonderland to create various improvisations, which can lead to short performances. The workshop will start with a vocal warm-up (whispering numbers quickly to 153 – anniversary of Alice in the Wonderland).  Participants will then be asked to improvise a crazy answer to why/what they were counting, thus creating the atmosphere of the unexpected magic to call Alice in the Wonderland to mind. Next, we will recall some of the memorable characters, focusing on Cheshire Cat.  In our next activity, we will learn the famous ‘We are all mad here’ dialogue by heart. After that, various settings and characters will be discussed in terms of possibilities of enacting the same dialogue.  Participants will then work in groups to prepare their own improvisations. Basic improvisation rules will be discussed prior to the actual work. Groups will be monitored and led in their improvisations. Finally, improvisations will be performed and commented on, and possibilities of use in an English classroom discussed. Teachers will thus have experienced the activities before use in classroom.

 Dramske metode u nastavi Hrvatskoga jezika u srednjoj školi (voditeljica: Željka Župan Vuksan)

Cilj je radionice pokazati nove metode poučavanja temeljene na iskustvenom i suradničkom učenju. U radionici ću pomoću dramskih tehnika obraditi pripovijetku Tena Josipa Kozarca. Dramske tehnike: žive slike, misli u glavi, vruća stolica, devet okvira (Dorothy Heathcote).

 Dramske metode u nastavi prirode i društva (voditeljica: Vedrana Juroš)

Radionica je zamišljena kao primjer dobre prakse. Dramski izraz kao metoda rada, osim u nastavi Hrvatskog jezika, primjenjiv je i u drugim nastavnim predmetima. Na radionici donosim primjer dramskih metoda na satu prirode i društva. Početak radionice zamišljen je kao uvod (igre upoznavanja, zagrijavanja, zbližavanja skupine, razvrstavanja u skupine) dok se u glavnom dijelu radionica bavi nastavnom jedinicom Gospodarstvo i zaštita okoliša te prikazuje nastavni sat i usvajanje nastavne jedinice primjenom motivacijskih igara, različitih dramskih tehnika i metoda (ogrtač stručnjaka, učitelj u ulozi, sastanak…). Radionica završava različitim igrama i vježbama primjenjivim u svim nastavnim predmetima i u radu s dramskim skupinama.

 Od zvuka do igre (voditeljica: Dorotea Buntak)

Polaznici će samostalno upoznavati instrumente Orffova instrumentarija i svirati ih na različite načine. Uočit će da riječi i rečenice imaju ritam. Ritam se može svirati instrumentima. Različiti ritmovi mogu se povezati u cjeline ili izvoditi istovremeno. Zvukom se mogu oslikavati riječi, rečenice i zvukovi iz prirode. Kombiniranjem zvukova na različite načine dobiva se nova zvukovna slika ili priča. Polaznici će na različite nove načine naučiti stvarati nove zvukovne priče. Ciljevi: uočiti ritam riječi i rečenica, obilježiti pojedine riječi ili rečenice zvukom glazbala, oponašati zvukove neposrednog okoliša, izmišljati male ritamske cjeline izgovorom glasova, riječima i ritamskim instrumentima i slobodno improvizirati glasovima, riječima i glazbalima.

 Scenu, kostime, rekvizite riješiti je lako… evo kako! (voditeljica: Margareta Milačić)

Radionica će se baviti osmišljavanjem i oblikovanjem vizualnog identiteta predstava. Radionica nije samo likovnog tipa, već joj je cilj razvijati kreativnost u punom smislu tog pojma, poticati slobodu izražavanja i osloboditi polaznike straha od samostalnog stvaranja likovnih oblika. Osim poticanja sudionika na stvaralački rad, povećanja vlastite motivacije i samopouzdanja, svrha je radionice približiti polaznicima mogućnosti izrade jednostavnih scenografskih i kostimografskih rješenja kao i idejna oblikovanja rekvizita za potrebe predstava. Treba li uopće predstavi scenografija? Što sve može biti scenografija i kako ju oblikovati? Na koji način vizualnim elementima učiniti predstavu zanimljivijom? Rekviziti – uzeti gotove, napraviti ih ili zamišljati? Gdje tražiti inspiraciju, kako i gdje tražiti materijale i na koji način izraditi rekvizite bez prevelikog iskustva? Treba li kokoš imati kljun? Što će publiku ubosti u oko, a vi kao režiser nećete ni primijetiti? Samo su neka od pitanja kojima ćemo se baviti na ovoj radionici.

 Priprema za javni nastup (voditeljica Ana Takač)

PRIPREMA ZA JAVNI NASTUP pred publikom uključuje poznavanje ključnih elemenata da bismo svjesnije i ugodnije doživjeli to iskustvo na obostrano zadovoljstvo jasno prenijevši namjeru. Na ovoj radionici to činimo pripremom tijela kao našeg instrumenta preko dramskih igara i glumačkih metoda zasnovanih na tehnikama M. Chekhova, K. S. Stanislavskog i L. Strasberga. Zajedničko svim ljudima koji javno nastupaju jest trema – prirodni odaziv tijela da naša osjetila stavi u budno stanje i dovede do svjesnog doživljavanja vremena i prostora u kojem se nalazimo i djelujemo. Tremu pretvaramo u partnera nizom opuštajućih i energetskih vježbi (vježbe opuštanja, vježbe osjetilnog pamćenja, pozornosti i koncentracije, vježbe komunikacije, vježbe imaginacije i vježbe ekspresivnosti). Cilj je tih vježbi da nas dovede u stanje prisutnosti i zadovoljstva iz kojeg možemo kreativno djelovati, oslobođeni od sputavajućih tenzija. Pritom razvijamo ekspresivnost, senzibilnost, osjećaj za istinitost, opravdanost, autentičnost, etičnost, svijest o važnosti pojedinca unutar grupe, grupnu povezanost te odgovornost za osobno djelovanje. Vježbe su podijeljene u individualne, partnerske i grupne te svatko dobiva individualan pristup. Fizički trening prati i teorijski dio.

Tijelo ne zna lagati!

Michael Chekhov

Glumačke tehnike u dramskom radu (voditelj: Marin Bukvić)

Radionica je interdisciplinarna i progovara o najpoznatijim svjetskim glumačkim tehnikama i mogućnostima njihove prilagodbe različitim uzrastima. Kako neke od tehnika glume zahtijevaju emotivno-psihičku zrelost samim time nisu pogodne za rad sa svim uzrastima. Zbog toga će polaznici radionice biti upoznati s tehnikama glume K. S. Stanislavskog, L. Strassberga i M. Čehova te modificiranim fragmentima njihovih metoda koje mogu koristiti i voditelji u radu s bilo kojim uzrastom. Radionica je pogodna i za one voditelje koji se u svom radu više usmjeravaju na kazališnu komponentu odgoja (stvaranje i produkcija konkretnih dramskih komada) te one koji u svojim grupama imaju polaznike koji se žele baviti konkretnom dramskom umjetnošću (glumom). Ciljevi radionice: upoznavanje sudionika s osnovnim glumačkim i scenskim zakonitostima i upoznavanje sudionika s tehnikama glume K. S. Stanislavskog, L. Strassberga i M. Čehova.

 Razumijevanje potreba drugih i odgovorno pomaganje – Milosrdni Samarijanac (voditeljica: Nataša Roginek)

Primijenjene dramskopedagoške metode: padamo u nesvijest, izražajno čitanje, vođena improvizacija, pantomima, vrući stolac i forum-kazalište. Očekivani ishodi: učenik prihvaća odgovornost za svoje postupke, razumije i uvažava pojam dostojanstva osobe, poštuje ravnopravnost i nediskriminaciju u odnosu na spol, dob, etničku, nacionalnu, vjersku i rasnu pripadnost te socijalno-ekonomski status, osvještava i uklanja stereotipe i predrasude. Navedenu priču predstavljam kao obradu jedne nastavne jedinice po etapama problemsko- stvaralačkog metodičkog sustava. Cilj je nastavne jedinice prispodobom o milosrdnom Samarijancu kod učenika razvijati osjećaj za primjećivanje bližnjih i njihovih nevolja te odliku spremnosti suosjećanja i pomaganja. Planirani ishodi su sljedeći: kognitivni (učenik će upoznati osuvremenjenu prispodobu o milosrdnom Samarijancu koja će ga potaknuti na razmišljanje da ljepše i bolje živimo kada si međusobno pomažemo), psihomotorički (učenik će razvijati sposobnosti scenskog uživljavanja u problemsku situaciju, promišljati i uživljavati se u postavljene situacijske probleme spontanim stvaralaštvom i ekspresijom) i afektivni (učenik će biti potaknut na potrebu pomaganja drugima aktivnim sudjelovanjem, promišljanjem i uživljavanjem u postavljene situacijske probleme).

Share this...
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on LinkedInEmail this to someone