{"id":1897,"date":"2025-08-18T19:04:28","date_gmt":"2025-08-18T17:04:28","guid":{"rendered":"http:\/\/dramskapedagogija.ufzg.hr\/?page_id=1897"},"modified":"2025-08-29T12:59:04","modified_gmt":"2025-08-29T10:59:04","slug":"raspored-izlaganja-po-paralelnim-sesijama","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/dramskapedagogija.ufzg.hr\/index.php\/raspored-izlaganja-po-paralelnim-sesijama\/","title":{"rendered":"RASPORED IZLAGANJA PO PARALELNIM SEKCIJAMA"},"content":{"rendered":"

KAZALI\u0160NA PISMENOST I RAZVOJ PUBLIKE <\/strong><\/span><\/p>\n

Moderatorica: Iva Nemec<\/strong><\/span><\/p>\n

IVA NEMEC: <\/strong>Kazali\u0161te kao \u0161kola emocija – doprinos Ive Grui\u0107 razumijevanju pou\u010dnosti kazali\u0161ta za djecu i mlade<\/strong><\/p>\n

U\u010diteljski fakultet, Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu, Hrvatska<\/p>\n

Rad istra\u017euje doprinos Ive Grui\u0107 razumijevanju pou\u010dnosti kazali\u0161ta za djecu i mlade, s naglaskom na njezinu interpretaciju kazali\u0161ta kao \u201e\u0161kole emocija\u201c. U dijalogu s teorijama Johna Levyja i Tonyja Jacksona, Grui\u0107 pokazuje kako se hrvatska kazali\u0161na praksa naj\u010de\u0161\u0107e ostvaruje kroz oblik \u201ekazali\u0161ta igre\u201c, obilje\u017eenog povr\u0161nom pou\u010dno\u0161\u0107u i ograni\u010denim pedago\u0161kim u\u010dinkom. Njezina klju\u010dna teza isti\u010de da se najve\u0107a vrijednost dje\u010djeg kazali\u0161ta ne o\u010dituje u prijenosu moralnih ili didakti\u010dkih poruka, nego u njegovoj sposobnosti da oblikuje emocionalnu pismenost publike, odnosno da \u201eeducira emocije\u201c gledatelja. Posebno se razmatraju tri mehanizma emocionalnog u\u010denja \u2013 poja\u010davanje osje\u0107aja, izolacija emocije i katarza \u2013 koji u interpretaciji Ive Grui\u0107 predstavljaju temeljne procese emocionalnog prosvje\u0107ivanja. Time kazali\u0161te postaje siguran fikcionalni prostor u kojem djeca mogu istra\u017eivati empatiju, identifikaciju i suosje\u0107anje, razvijati regulaciju osje\u0107aja te oboga\u0107ivati vlastiti emocionalni vokabular. U radu se dodatno definiraju i pojmovi poput katarze, empatije, identifikacije i estetske distance, \u010dime se nagla\u0161ava da doprinos Ive Grui\u0107 nadilazi teorijsku primjenu stranih autora i predstavlja kriti\u010dko utemeljenje doma\u0107e kazali\u0161ne prakse. Zaklju\u010duje se da je Iva Grui\u0107 svojim istra\u017eivanjima otvorila prostor za razumijevanje dje\u010djeg kazali\u0161ta kao estetsko-pedago\u0161kog medija, koji ne samo da prosvjetljuje emocije gledatelja, nego i pridonosi izgradnji emocionalno pismene i empati\u010dne zajednice.<\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di: <\/strong>Iva Grui\u0107; kazali\u0161te za djecu; prosvje\u0107ivanje emocija; estetsko-pedago\u0161ka funkcija; emocionalna pismenost<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

MA\u0160A RIMAC JURINOVI\u0106: <\/strong>O razvoju publike: kako kazali\u0161ta za djecu promi\u0161ljaju oblikovanje korisni\u010dkog iskustva svojih publika<\/strong><\/p>\n

U\u010diteljski fakultet, Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu, Hrvatska<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Kazali\u0161te za djecu i mlade u Hrvatskoj je od svojih po\u010detaka obilje\u017eeno intervencijama odraslih, u svim aspektima, s nikakvim ili relativno malim fokusom na \u017eelje, potrebe i o\u010dekivanja dje\u010djih publika. Kao klju\u010dni posrednik izme\u0111u djece i kazali\u0161ta isti\u010du se odgojno-obrazovne ustanove, dakle odrasli. Me\u0111utim, u toeriji, kazali\u0161ta imaju na\u010dina da se obrate svojim pravim (dje\u010djim) publikama i uva\u017eavaju\u0107i njihove potrebe suoblikuju njihovo korisni\u010dko iskustvo. U kojoj mjeri kazali\u0161ta iskori\u0161tavaju taj potencijal istra\u017eujem u ovome radu definiraju\u0107i specifi\u010dna istra\u017eiva\u010dka pitanja: Kako kazali\u0161ta za djecu i mlade promi\u0161ljaju o komunikaciji sa svojim publikama? O kojim publikama vi\u0161e razmi\u0161ljaju, pravoj publici (djeci i mladima) ili posredni\u010dkoj publici (odraslima koji biraju predstave na koje djeca dolaze)? Kako razmi\u0161ljaju o razvoju publike?. U prikupljanju podataka koristim se mre\u017enim stranicama kazali\u0161ta (repertoar, sadr\u017eaj i ponuda dodatnih programa) te intervjuima upravitelja i zaposlenika iz propagande i\/ili prodaje. Podaci su obra\u0111eni kvalitativnom analizom. Rezultati upu\u0107uju na zaklju\u010dak da gradska kazali\u0161ta premalo i nesustavno promi\u0161ljaju o oblikovanju korisni\u010dkoga iskustva svojih pravih publika, a zanimljivi se pomaci doga\u0111aju u kazali\u0161tu koje pripada nezavisnoj sceni i to prvenstveno u domeni istra\u017eivanja kazali\u0161ne forme.<\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/strong> dje\u010dje i mladena\u010dke publike, korisni\u010dko iskustvo, odgoj kazali\u0161ne publike, posredni\u010dke publike<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong>PETRA JELA\u010cA: <\/strong>Obiteljsko kazali\u0161te u Hrvatskoj: stanje i perspektive u kontekstu europskog projekta<\/strong><\/p>\n

samostalna istra\u017eiva\u010dica i kazali\u0161na kriti\u010darka, Hrvatska<\/p>\n

\u00a0<\/strong>U sklopu suradnje na projektu Family Theatre<\/em>, financiranog iz programa Kreativna Europa Europske unije, a kojeg provodi AIDA Fondazione iz Verone (Italija) u partnerstvu s organizacijama InSite Drama iz Budimpe\u0161te (Ma\u0111arska), The Gaiety School of Acting iz Dublina (Irska) i Dubrova\u010dkim ljetnim igrama (Hrvatska), provela sam desk istra\u017eivanje o stanju obiteljskog kazali\u0161ta u Hrvatskoj. U toj ulozi, kao suradnica Dubrova\u010dkih ljetnih igara, prikupila sam i analizirala stru\u010dne i znanstvene radove hrvatskih autora bliskih temi obiteljskog kazali\u0161ta o praksama koje, iako se u Hrvatskoj ne nazivaju izri\u010dito obiteljskim kazali\u0161tem<\/em>, dijele njegove klju\u010dne karakteristike i mogu se tako interpretirati. U svrhu istra\u017eivanja odabrano je \u0161est predstava iz Zagreba i Dubrovnika koje zadovoljavaju kriterije obiteljskog kazali\u0161ta, a njihovom analizom ukazano je i na specifi\u010dnosti kulturne ponude u ve\u0107im i manjim sredinama. U izlaganju \u0107e se detaljnije razmotriti koncept obiteljskog kazali\u0161ta kroz konkretne primjere, prikazati njegovo postojanje u teoriji i praksi u europskom i svjetskom kontekstu te predstaviti provedeni istra\u017eiva\u010dki proces i njegovi rezultati.<\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/strong> obiteljsko kazali\u0161te, primjeri dobre prakse, projekt Kreativna Europa<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

IRINA LE\u0160NIK JERAS: <\/strong>Kazali\u0161na pismenost me\u0111u studentima pred\u0161kolskog odgoja<\/strong><\/p>\n

Pedago\u0161ki fakultet, Sveu\u010dili\u0161te u Primorskoj, Slovenija<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Kazali\u0161na pismenost predstavlja razinu razumijevanja kazali\u0161nog medija, kazali\u0161nih znakova, njihova zna\u010denja i u\u010dinka unutar kazali\u0161ne predstave. Ona je dio \u0161ire kulturne i umjetni\u010dke obrazovanosti, podru\u010dja na sjeci\u0161tu obrazovnog i kulturnog sektora. Kao i svaki medij, kazali\u0161te ima vlastita pravila koja je potrebno nau\u010diti; ono je polifonija vi\u0161estrukih znakovnih sustava (govor, pokret, arhitektura, svjetlo, vizualne umjetnosti, glazba, ples itd.) \u010dija povezanost zahtijeva apstraktni na\u010din razmi\u0161ljanja. U radu se nastoji odgovoriti na pitanje jesu li studenti studijskog programa Pred\u0161kolski odgoj (Pedago\u0161ki fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Primorskoj) na kraju studija dovoljno pismeni da de\u0161ifriraju sve kazali\u0161ne znakove i pove\u017eu ih u smislenu cjelinu te time kvalificirani za pou\u010davanje sljede\u0107ih generacija pred\u0161kolske djece. U istra\u017eivanju provedenom izme\u0111u 2018. i 2023. analizirali smo 200 studentskih kazali\u0161nih prikaza. Rezultati pokazuju da studenti u svojim prikazima naj\u010de\u0161\u0107e isti\u010du pojedine kazali\u0161ne znakove, poput kostima, maske, glazbe itd., ali rijetko de\u0161ifriraju \u010desto apstraktne veze me\u0111u njima unutar povijesnog konteksta, dramaturgije i re\u017eije.<\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/strong> kazali\u0161na pismenost, kulturni odgoj, kazali\u0161ni znakovi, pred\u0161kolski odgoj<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

\u00a0SABINA \u0160INKO: <\/strong>Kazali\u0161te za najmla\u0111u publiku<\/strong><\/p>\n

Pedago\u0161ki fakultet, Sveu\u010dili\u0161te u Mariboru, Slovenija<\/p>\n

\u00a0U radu se istra\u017euje kazali\u0161te za najmla\u0111e kao posebna umjetni\u010dka vrsta, namijenjena djeci mla\u0111oj od \u010detiri godine. Nagla\u0161ava njegovu jedinstvenu estetiku, koja povezuje kazali\u0161te s pred\u0161kolskom pedagogijom, psihologijom i umjetni\u010dkom terapijom. Kazali\u0161ne izvedbe u ovom podru\u010dju temelje se na emocionalnom do\u017eivljaju, osjetilnom spoznavanju, igri, neposrednoj interakciji te specifi\u010dnim ulogama izvo\u0111a\u010da. Posebna se pozornost pridaje prostornim rje\u0161enjima, govoru, dramatur\u0161koj strukturi i vremenskoj dinamici izvedbe. Kazali\u0161te za najmla\u0111e oboga\u0107uje emocionalno i kognitivno iskustvo djeteta, ja\u010da vezu izme\u0111u djeteta i roditelja te doprinosi estetskom odgoju u ranom djetinjstvu.<\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/strong> kazali\u0161te za najmla\u0111e, estetski odgoj, estetsko do\u017eivljavanje i spoznavanje djeteta, dramatur\u0161ke osobitosti kazali\u0161ta za najmla\u0111e<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong>MONIKA HARAMIN\u010cI\u0106: <\/strong>Kazali\u0161no opismenjavanje u\u010denika starije osnovno\u0161kolske dobi<\/strong><\/p>\n

Osnovna \u0161kola Antuna Gustava Mato\u0161a, Hrvatska<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Posjet kazali\u0161noj predstavi uobi\u010dajena je praksa u na\u0161im osnovnim \u0161kolama, no potrebno je osigurati da taj posjet ne bude u razini \u0161kolskog izleta, ve\u0107 da opravda svoje mjesto kao izvanu\u010dioni\u010dka nastava, pokazuju rezultati istra\u017eivanja. U radu se prikupljaju i analiziraju u\u010deni\u010dki odgovori nakon odgledane kazali\u0161ne predstave Ako ka\u017ee\u0161,<\/em> gotov si<\/em> u zagreba\u010dkom Kazali\u0161tu \u017dar ptica. Podatci su prikupljeni pomo\u0107u upitnika (prilago\u0111en Pavisov upitnik za analizu predstave), neposredno nakon gledanja predstave i s vremenskim odmakom od nekoliko mjeseci. U radu se analiziraju u\u010deni\u010dki odgovori s nekoliko aspekata: a) tema predstave; b) u\u010deni\u010dko poznavanje kazali\u0161nih konvencija, c) u\u010deni\u010dki razlozi za odlazak na kazali\u0161nu predstavu (u sklopu \u0161kolskog kurikuluma) te d) njihova o\u010dekivanja od takve vrste izvanu\u010dioni\u010dke nastave. Dobiveni rezultati pokazuju da u\u010denici nisu kazali\u0161no opismenjeni te im je potrebno vo\u0111enje pri \u010ditanju kazali\u0161nih konvencija. Tako\u0111er, rezultati pokazuju kako je neophodno u\u010denicima pribli\u017eiti elemente koji kazali\u0161te \u010dine razli\u010ditim od svih ostalih medija te ih polako osposobljavati da promatraju predstavu i na razini forme, a ne samo na razini sadr\u017eaja. S obzirom na dobru povratnu informaciju od u\u010denika, mo\u017eemo zaklju\u010diti kako planiranje jednoga sata za analizu kazali\u0161ne predstave mo\u017ee donijet veliku korist i mo\u017eda s vremenom u\u010denicima u\u010diniti kazali\u0161te zanimljivim, modernim i po\u017eeljnim.<\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/strong> kazali\u0161no opismenjavanje, kazali\u0161na predstava, osnovna \u0161kola<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

MARINA BI\u0106AN<\/strong>: <\/strong>Dje\u010dja recepcija kao poticaj za dramsko stvarala\u0161tvo u vrti\u0107kom kontekstu<\/strong><\/p>\n

Dje\u010dji vrti\u0107 Slavuj<\/em>, Hrvatska<\/p>\n

\u00a0<\/strong>U Dje\u010djem vrti\u0107u Slavuj<\/em> kontinuirano se provode razli\u010dite dramske aktivnosti s ciljem poticanja u\u010denja s pomo\u0107u dramske igre. U okviru ustanove osnovana je dramska skupina koju \u010dine odgojitelji i stru\u010dni suradnici prema vlastitim interesima i kompetencijama. Skupina osmi\u0161ljava i izvodi predstave namijenjene djeci vrti\u0107ke dobi. U cilju unapre\u0111enja kvalitete pripreme i izvedbe predstava, sustavno je provo\u0111ena analiza dje\u010djih recepcija nakon gledanja predstava. Refleksije djece pru\u017eile su vrijedan uvid u njihove interese, do\u017eivljaje i razine razumijevanja izvedenih sadr\u017eaja. Ti su uvidi poslu\u017eili kao temelj za daljnje oblikovanje dramskih aktivnosti i razvoj novih predstava usmjerenih na stvarne potrebe i estetske kapacitete djece pred\u0161kolske dobi.<\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di<\/strong>:<\/strong> dje\u010dja recepcija, dramske aktivnosti, komunikacija, kazali\u0161na predstava<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

\u00a0\u00a0DRAMSKO STVARALA\u0160TVO DJECE I MLADIH<\/strong><\/span><\/p>\n

Moderatorica: Diana Zalar<\/strong><\/span>\u00a0<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong>VANJA \u0160U\u0160KO: <\/strong>Od igre do predstave <\/strong><\/p>\n

Dje\u010dji vrti\u0107 Sun\u010dana, Hrvatska<\/p>\n

\u00a0Suvremeno shva\u0107anje djeteta podrazumijeva pristup djetetu kao cjelovitom bi\u0107u. Dijete istra\u017euje igraju\u0107i se te pritom dolazi u kontakt s drugom djecom. Zajedni\u010dkim promi\u0161ljanjem i dogovaranjem vezanim uz nove situacije u kojima se djeca nalaze, dolazi do sukonstrukcije znanja u kojoj svako dijete ima priliku aktivno sudjelovati predla\u017eu\u0107i i osmi\u0161ljavaju\u0107i nova rje\u0161enja aktualnog problema. Budu\u0107i je igra bliska svakom djetetu, po\u017eeljno je u dje\u010djem vrti\u0107u nuditi dramske sadr\u017eaje i poticaje koji poti\u010du djecu na inovativan, kreativan i (su)konstruktivan pristup razli\u010ditim situacijama u kojima se nalaze. Ovdje ne treba zanemariti ulogu odgojitelja kao svojevrsnog planera i opskrbljiva\u010da poticaja za kreativnu dramsku igru te prema potrebi i ulogu moderatora i suigra\u010da. Odgojitelj promatra igru djece te promi\u0161lja o njihovim interesima nude\u0107i im zanimljive sadr\u017eaje koji poti\u010du imaginaciju, kreativnost i zajedni\u010dko osmi\u0161ljavanje nekih novih situacija i rje\u0161enja. U takvom procesu djeca istra\u017euju vlastiti identitet te upoznaju\u0107i samoga sebe, u\u010de uva\u017eavati i tu\u0111e potrebe i prava.<\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di<\/strong>: aktivan pristup, dramska igra, identitet, odgojitelj, pred\u0161kolska djeca<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong>HELENA GA\u0160PAR, LANA GOSPODNETI\u0106 I MILKA JAKOVLJEVI\u0106: <\/strong>Od slikovnice do predstave \u2013 multimodalni pristup u radu s djecom rane i pred\u0161kolske dobi<\/strong><\/p>\n

Dje\u010dji vrti\u0107 \u0160pansko, Hrvatska<\/p>\n

\u00a0Umjetno\u0161\u0107u bogato djetinjstvo poticajno djeluje na dje\u010dju kreativnost i mogu\u0107nosti izra\u017eavanja, podr\u017eava razvoj osobnih stavova i vrijednosti, njeguje osje\u0107aj za estetiku te poti\u010de kriti\u010dko mi\u0161ljenje i vizualnu pismenost \u2013 klju\u010dne kompetencije za snala\u017eenje u suvremenom, vizualno preplavljenom dru\u0161tvu. U Dje\u010djem vrti\u0107u \u0160pansko, njeguje se umjetni\u010dki kurikul, u kojem je jedna od temeljnih odrednica poticanje umjetni\u010dkog izra\u017eavanja djeteta. Poticanja takvog izra\u017eavanja djeteta, ve\u0107 od najranije, jasli\u010dke dobi, odvija se kroz multimodalne umjetni\u010dko\u2013kreativne procese, od kojih \u0107emo ovdje istaknuti dramsko \u2013 scenski izri\u010daj. U programu Arte e bambini osobita se pozornost posve\u0107uje odabiru slikovnica koje su, s jedne strane, tekstualno prilago\u0111ene ranom u\u010denju talijanskog jezika, a s druge strane, bogate kvalitetnim ilustracijama koje poti\u010du dje\u010dju ma\u0161tu i kreativni izraz. Na konkretnim primjerima iz odgojno \u2013 obrazovne prakse bit \u0107e prikazano kako promi\u0161ljen odabir kvalitetnih slikovnica mo\u017ee uspje\u0161no razvijati djetetove komunikacijske vje\u0161tine te ih inspirirati na kreativno likovno, dramsko i filmsko izra\u017eavanje u skladu s dobi.<\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di<\/strong>: dramski izri\u010daj; pred\u0161kolski odgoj; slikovnica<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong>MARINA BI\u0106AN I JELENA \u0110OGI\u0106: <\/strong>Dramske radionice za razvoj dje\u010dje kreativnosti i izra\u017eajnosti \u2013 primjer dobre prakse <\/strong><\/p>\n

Dje\u010dji vrti\u0107 Slavuj, Hrvatska<\/p>\n

U ovom izlaganju predstavit \u0107emo iskustvo rada na dramskim radionicama osmi\u0161ljenima s ciljem pribli\u017eavanja kazali\u0161nih pojmova djeci pred\u0161kolske dobi. Polazi\u0161te rada bila je prirodna dje\u010dja otvorenost prema dramskim aktivnostima, kao i njihova izra\u017eena sposobnost u\u010denja kroz igru koja poti\u010de ma\u0161tovitost i kreativno izra\u017eavanje. Takav pristup posebno je vrijedan u manjim skupinama jer omogu\u0107ava individualizirani rad i ve\u0107u izra\u017eajnost svakog djeteta. U Dje\u010djem vrti\u0107u \u201eSlavuj\u201c osmislile smo kra\u0107i dramsko-scenski program koji djeci omogu\u0107uje razvoj osobnih potencijala u poticajnom i sigurnom okru\u017eenju. Cilj programa bio je stvoriti prostor u kojem dijete mo\u017ee slobodno izraziti svoje misli, osje\u0107aje, potrebe i ideje. U izlaganju \u0107emo predstaviti primjere iz prakse, prikazati konkretne dramske tehnike kori\u0161tene na radionicama te istaknuti dobrobiti koje su kroz ovaj proces ostvarili djeca, roditelji i voditelji.<\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/strong> dramski odgoj, kazali\u0161ni pojmovi, kreativnost, dje\u010dja igra, radionice u vrti\u0107u<\/p>\n

\u00a0<\/u><\/p>\n

\u00a0<\/u>BLA\u017dENKA MAVRI\u0106 VADLJA: <\/strong>U\u010dimo glume\u0107i \u2013 dramski odgoj na Odjelu za djecu i mlade Gradske knji\u017enice Samobor<\/strong><\/p>\n

Gradska knji\u017enica Samobor, Odjel za djecu i mlade, Hrvatska<\/p>\n

\u00a0Dje\u010dji odjeli knji\u017enica omogu\u0107uju razli\u010dite na\u010dine kreativnog i zanimljivog provo\u0111enja slobodnog vremena. Za razliku od boravka u \u0161koli, djeca su ovdje slobodnija, dolaze samoinicijativno, osje\u0107aju se ugodno pa su samim time zainteresirana za brojne edukativne\u00a0 programe i radionice. Jedan od takvih programa, na Dje\u010djem odjelu Gradske knji\u017enice Samobor, dramske su radionice U\u010dimo glume\u0107i<\/em> kojima se poti\u010de dramski odgoj. Dramski odgoj vrlo je va\u017ean jer djeci poma\u017ee u izra\u017eavanju, razvijanju empatije, tolerancije te u uva\u017eavanju mi\u0161ljenja drugih. Osim navedenog, kroz dramski odgoj djeca razvijaju samopouzdanje, uvje\u017ebavaju javni nastup i izra\u017eavanje vlastitog mi\u0161ljenja te se u\u010de timskom radu. Jedan od glavnih ciljeva dramskog odgoja je priprema za stvarni \u017eivot, tj. susret s realnim \u017eivotnim situacijama. Osnovni na\u010din provo\u0111enja dramskog odgoja su dramske igre kroz koje djeca u opu\u0161tenoj, sigurnoj atmosferi osloba\u0111aju svoju spontanost, kreativnost i ma\u0161tovitost. Upravo takva organizirana igra rezultira usvajanjem novih spoznaja i vrlo je korisna za ostvarivanje odgojnih i obrazovnih zadataka. Poznato je, tako\u0111er, kako djeca nau\u010deno u igri du\u017ee i bolje pamte stoga je ovakav na\u010din u\u010denja vrlo koristan. Budu\u0107i da su nakon provedenih dramskih radionica daljnji korak u dramskom radu s djecom je razvijanje dramske darovitosti i upoznavanje s dramsko -scenskim izrazom. Zbog toga se knji\u017eni\u010dari bave i dramskom umjetno\u0161\u0107u koja rezultira stvaranjem kazali\u0161nih predstava. Budu\u0107i da postoji veliki broj djece s interesom za glumu, na\u00a0 Dje\u010djem su odjelu samoborske knji\u017enice knji\u017eni\u010dari osnovali dramsku grupu GKS Ske\u010deri koja postoji ve\u0107 15 godina i s kojom redovito organiziraju prigodne kazali\u0161ne predstave te odlaze na gostovanja u druge knji\u017enice, kazali\u0161ta i na festivale. Kako bi \u0161to vi\u0161e istaknuli va\u017enost dramskog odgoja, knji\u017eni\u010dari organiziraju Festival dramskog odgoja i scenskog izraza Glum\u010dek<\/em>. Na Festivalu gostuju razli\u010dite dramske skupine, dramski pedagozi, profesionalni glumci i glumci amateri, a program je namijenjen razli\u010ditim uzrastima: od vrti\u0107anaca<\/em> preko \u0161kolaraca do odraslih. Dramskim radionicama i Festivalom knji\u017eni\u010dari\u00a0 njeguju\u00a0 dramski izri\u010daj i razmjenu\u00a0 korisna iskustva scenskog izra\u017eavanja.<\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/strong> dramski odgoj, dramske igre, u\u010denje, samopouzdanje, timski rad, empatija, tolerancija, festival<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

DIANA ZALAR: <\/strong>\u201cGdje da se sakrijem da me Fabijan ne vidi?\u201d \u2013 suradni\u010dka kazali\u0161na i dramska iskustva knji\u017eevne teoreti\u010darke<\/strong><\/p>\n

U\u010diteljski fakultet, Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu, Hrvatska<\/p>\n

\u00a0Niz godina odrastaju\u0107i<\/em> uz svoju i drugu vrti\u0107ku djecu, sura\u0111uju\u0107i s odgojiteljima, knji\u017eevnicima, dramskim i drugim entuzijastima u stvaranju razli\u010ditih izvedbi poezije i proze, \u017eive\u0107i ve\u0107 deset godina kroz predstave Kazali\u0161ta Prijatelj koje je osnovao, umjetni\u010dki vodi i u njemu glumi njezin suprug Hrvoje Zalar, autorica je uo\u010dila zanimljive i va\u017ene procese koji se odvijaju kad se djecu na razli\u010dite na\u010dine uklju\u010di u kazali\u0161ni i pripovjeda\u010dki \u010din: u kona\u010dnici on zbli\u017eava s knjigom, otklanja strahove (pa \u010dak i strah od smrti), vra\u0107a veselje, u\u010dvr\u0161\u0107uje zajedni\u0161tvo, ubla\u017eava i poni\u0161tava stres. Autorsku poetiku koju njeguje u obiteljskim<\/em> predstavama u svom kazali\u0161tu, Hrvoje je predstavio i u dvjema knjigama drama za djecu. Me\u0111utim, u ovome radu nije samo rije\u010d o kazali\u0161nim ve\u0107 i o druga\u010dijim iskustvima uvla\u010denja<\/em> djece u dramatizaciju knji\u017eevnoga djela, koja bi se mogla, primjerice, nazvati svakodnevnim kazali\u0161tem<\/em> ili igrama na<\/em> stihove<\/em>. Ovi koncepti ne moraju biti namijenjeni izvedbi pred gledateljstvom, a njima je posebno posve\u0107ena bila u svom radu odgojiteljica savjetnica u mirovini Smiljana Kova\u010d Prugove\u010dki. Nadalje, posve druga\u010diji koncept dramskog proigravanja njeguje knji\u017eevnica i profesorica \u017deljka Horvat Vukelja u svojim pri\u010dokazima. Rije\u010di \u0107e biti i o zanimljivim putuju\u0107im<\/em> gluma\u010dkim iskustvima s djecom kao malim gledateljima; o otkrivanju u\u017eitka u ne\u010demu \u010dega je sve manje – tihom slu\u0161anju i gledanju. Na koncu, sve je to dio jednog velikog i slo\u017eenog cilja: usmjeravanju djece k trajnom optimizmu unato\u010d dana\u0161njim globalnim (ne)prilikama.<\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di<\/strong>: djeca, poetika, drama, igra, optimizam<\/p>\n

O (DRAMSKOM) TEKSTU I IZVEDBENIM ODMICANJIMA OD NJEGA<\/strong><\/span><\/p>\n

Moderatorica: Jelena Vignjevi\u0107<\/strong><\/span><\/p>\n

JELENA VIGNJEVI\u0106: <\/strong>Jezi\u010dnostilske osobitosti dramskih tekstova Ive Grui\u0107<\/strong><\/p>\n

U\u010diteljski fakultet, Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu, Hrvatska<\/p>\n

\u00a0Uz bogat znansveni i stru\u010dni rad u podru\u010dju teatrologije, dramaturgije i kazali\u0161ne pedagogije, ostaje manje zamije\u0107ena aktivnost Ive Grui\u0107 u knji\u017eevnoumjetni\u010dkom stvarala\u0161tvu namijenjenom djeci i odraslima. Rije\u010d je o dramskim tekstovima u duljim i kra\u0107im formama, koje je autorica objavljivala u raznim kazali\u0161nim i knji\u017eevnim \u010dasopisima (Novi prolog<\/em>, Quorum<\/em>, Republika<\/em> i dr.) tijekom osamdesetih i devedesetih godina 20. stolje\u0107a. Ovaj \u0107e rad stoga poku\u0161ati donijeti sustavan prikaz dramskih tekstova Ive Grui\u0107 te se osvrnuti na njihove jezi\u010dnostilske osobitosti.<\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/strong> dramski tekst, Iva Grui\u0107, jezi\u010dna stilistika<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong>ANA \u0160KARO: <\/strong>Dramsko stvarala\u0161tvo u osnovno\u0161kolskom okru\u017eenju: analiza u\u010diteljskih igrokaza izvedenih na kazali\u0161nom festivalu<\/strong><\/p>\n

Osnovna \u0161kola Zmajevac, Podru\u010dna \u0161kola Suza, Hrvatska<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Rad istra\u017euje teme i kazali\u0161ne elemente u u\u010diteljskim autorskim igrokazima izvedenim na festivalu u\u010deni\u010dkih igrokaza Pozor! Plivamo na sceni<\/em> u Dje\u010djem kazali\u0161tu Branka Mihaljevi\u0107a u Osijeku. Na uzorku od 20 autorskih igrokaza kvalitativnom analizom utvr\u0111ene su teme kojima se u\u010diteljice bave u stvaranju igrokaza s u\u010denicima tijekom trinaest godina, dok su pregledavanjem videosnimaka izvedbi opisani njihovi kazali\u0161ni elementi (scenografija, kostimografija, glazba, dramsko-scenska igra) te prilagodbe scenarija izvedbi u kazali\u0161tu. Rad upu\u0107uje na u\u010diteljsku potrebu stvaranja autorskih igrokaza s u\u010denicima, usmjerenih na njima bliske teme i interese jer predstavljaju vrijedan pedago\u0161ki alat koji doprinosi boljem razumijevanju sebe i svijeta.<\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/strong> dramsko stvarala\u0161tvo, osnovna \u0161kola, igrokaz, kazali\u0161te<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong>DRAGICA HARAMIJA: <\/strong>Intermedijalnost i multimodalnost kao va\u017ene komponente prijenosa iz\u00a0 knjige u druge medije: primjer knji\u017eevnog djela, animirane pri\u010de i lutkarska predstave Medo i Pra\u0161\u010di\u0107<\/em><\/strong><\/p>\n

Pedago\u0161ki i filozofski fakultet, Sveu\u010dili\u0161te u Mariboru, Slovenija<\/p>\n

\u00a0U radu se istra\u017euje va\u017enost multimodalnosti te razli\u010ditih komunikacijskih kodova za konstruiranje zna\u010denja u knji\u017eevnom djelu. Kod multimodalnosti se radi o razli\u010ditim komunikacijskim kodovima (jezi\u010dni, vizualni, prostorni, gestualni, zvu\u010dni itd.) i na\u010dinu na koji su oni povezani u jednom mediju, npr. u knjizi; za razliku od intermedijalnosti, gdje je rije\u010d o isprepletanju razli\u010ditih medija i njihovih specifi\u010dnosti, npr. lutkarska predstava, animirane pri\u010de.<\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di: intermedijalnost, multimodalnost, Medo i Pra\u0161\u010di\u0107<\/em>, Sebastijan Pregelj<\/p>\n

\u00a0<\/em><\/p>\n

MIRTA VLADI\u0106: <\/strong>Pripovjeda\u010d u naratolo\u0161kom diskursu dje\u010dje dramske knji\u017eevnosti<\/strong><\/p>\n

Medicinska \u0161kola Osijek, Hrvatska<\/p>\n

\u00a0Polaze\u0107i od teze da je pripovjeda\u010d u dje\u010djim dramskim tekstovima prisutan u pripovjednim razinama, u radu se naratolo\u0161kom analizom prikazuju te razine. Teorijsko-metodolo\u0161ku osnovu rada \u010dini prou\u010davanje prisutnosti pripovjeda\u010da u dramskom tekstu kroz osnovne naratolo\u0161ke pojmove koje koristi Gerard Genette, a metodolo\u0161ki ih je dopunila Ma\u0161a Grde\u0161i\u0107 u Uvodu u naratologiju<\/em> (2015). U radu se prikazuje pripovjeda\u010deva prisutnost u pripovjednim razinama, analizira pripovjeda\u010devo povla\u0161teno mjesto te istra\u017euju ve\u0107 postoje\u0107a mjesta u pripovjednom diskursu.<\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/strong> dje\u010dja dramska knji\u017eevnost, naratologija, pripovjeda\u010d, pripovjedne razine<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

VLADIMIRA VELI\u010cKI: <\/strong>Helikoperske pri\u010de<\/em><\/strong> \u2013 od spontanog pripovijedanja do dramske improvizacije<\/strong><\/p>\n

U\u010diteljski fakultet, Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu, Hrvatska<\/p>\n

\u00a0Spontano dje\u010dje pripovijedanje, ovisno o dobi, karakteriziraju razli\u010dita obilje\u017eja, kao \u0161to su upotreba konektora, razumijevanje vremenskog slijeda odnosno tijeka radnje, ovladavanje rije\u010dima za izra\u017eavanje vremenskih odnosa, izra\u017eavanje misli i osje\u0107ala likova, razumijevanje kako \u017eelje i osje\u0107aju likova utje\u010du na njihove postupke i sl. U radu \u0107e se na temelju spontanog dje\u010djeg pripovijedanja istra\u017eiti dje\u010dje pripovjedne sposobnosti u okviru metode nazvane helikopterske pri\u010de<\/em>. Taj je termin osmislila Vivian Gussin Paley koja je razvila metodu spontanog pripovijedanja s relativno jednostavnim tijekom rada, a koje rezultira dramskom improvizacijom osmi\u0161ljenih i ispri\u010danih dje\u010djih pri\u010da. U radu \u0107e biti istra\u017eeno na koji na\u010din djeca pred\u0161kolske dobi koriste jezik tijekom spontanog pripovijedanja te koji se obrasci u njihovom pripovijedanju pojavljuju, kako bi se bolje razumjelo koji elementi \u010dine u\u010dinkovito pripovijedanje u ranoj dobi te kako te sposobnosti i vje\u0161tine mo\u017eemo poticati. Narativne sposobnosti i vje\u0161tine igraju zna\u010dajnu ulogu u u\u010denju strukture pri\u010de, sposobnosti predvi\u0111anja razvoja radnje i razumijevanju narativnog sadr\u017eaja. One\u00a0 tako\u0111er doprinose kriti\u010dkom mi\u0161ljenju, razumijevanju pro\u010ditanog i \u0161irem kognitivnom razvoju. Istra\u017eivanje jezi\u010dnih zna\u010dajki i struktura koje djeca koriste u pripovijedanju te njihovog preno\u0161enja u dramsku improvizaciju doprinosi razumijevanju kako se narativne kompetencije razvijaju i kako se mogu podr\u017eati u obrazovnim kontekstima.<\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/strong> pripovijedanje, narativne sposobnosti, dramska improvizacija, helikopterske pri\u010de<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong>KATJA PETROVI\u0106: <\/strong>Glas, tijelo, prostor: pripovijedanje kao uvod u kazali\u0161te<\/strong><\/p>\n

Samostalna istra\u017eiva\u010dica, Hrvatska<\/p>\n

\u00a0Rad se bavi storytellingom kao oblikom ranog kazali\u0161nog opismenjavanja djece pred\u0161kolske i \u0161kolske dobi, s posebnim naglaskom na sredine poput Vukovara, koje nemaju kazali\u0161te za djecu. U takvome se kontekstu pripovijedanje promatra kao pristupa\u010dan i inkluzivan oblik umjetni\u010dkog izraza koji djecu postupno uvodi u temeljne kazali\u0161ne elemente \u2013 prostor, radnju, likove, ritam i odnos izvo\u0111a\u010da i publike. Participativnim i dijalo\u0161kim formama pripovijedanja djeca ne sudjeluju samo kao slu\u0161atelji ve\u0107 i kao stvaratelji zna\u010denja, \u010dime se razvijaju njihove estetske, komunikacijske i interpretativne kompetencije. Storytelling se u radu sagledava kao proces koji stvara osnove za razumijevanje kazali\u0161nog jezika i poti\u010de aktivnu recepciju izvedbe, ali i kao kulturna praksa koja omogu\u0107uje djeci prvi kontakt s kazali\u0161tem.<\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/strong> kazali\u0161no opismenjavanje, kazali\u0161te za djecu, participativne prakse, pred\u0161kolska i \u0161kolska dob, storytelling<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong>\u00a0KAZALI\u0160TE KAO PROSTOR DIJALOGA, OSNA\u017dIVANJA I PROMJENE<\/strong><\/span><\/p>\n

Moderator: Damir Miholi\u0107<\/strong><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

SANDRA MAKSIMOVI\u0106: <\/strong>Kazali\u0161ta \u2013 primjena drame i teatra u obrazovanju kao prozora u bolji svijet i mogu\u0107nosti njegovog kreiranja<\/strong><\/p>\n

Kulturociklin i Osnovna \u0161kola Sveti Sava, Srbija<\/p>\n

\u00a0Rad prikazuje tri primjera primjene drame i teatra u obrazovanju kroz suradnju Osnovne \u0161kole Sveti Sava<\/em>, grupe Kulturociklin i Kulturnog centra Kru\u0161evac. Projekti Projekat ANA \u2013 Skrovi\u0161ta\/Slobodi\u0161ta<\/em>, Komunikacija?<\/em> i ASKA \u2013 Igra za \u017eivot <\/em>razvijeni su iz vi\u0161emjese\u010dnog rada cijelih razreda i odjeljenja te prerasli u kazali\u0161ne produkcije koje koriste metodologiju teatra slika, procesne drame, fizi\u010dkog teatra, skupno osmi\u0161ljenog kazali\u0161ta i drugih tehnika. U projektu Skrovi\u0161ta\/Slobodi\u0161ta<\/em> u\u010denici su, inspirirani Dnevnikom Ane Frank, pisali osobne dnevnike, formirali kreativne timove i nastavili rad kroz video-dnevnike tijekom pandemije, pokazuju\u0107i snagu obrazovanja u kriznim okolnostima. Komunikacija?<\/em> je kroz medijsku pismenost istra\u017eivala pojmove komunikacije, medija i digitalnog nasilja primjenom dramskih metoda, rezultiraju\u0107i predstavom izvedenom na Bitef Polifoniji. ASKA \u2013 Igra za \u017eivot<\/em>, dio zavr\u0161nog rada na Akademiji umetnosti, uklju\u010dio je ples i pokret u istra\u017eivanje autenti\u010dnosti i osloba\u0111anja tijela i glasa te se pro\u0161irio na vr\u0161nja\u010dku edukaciju u osnovnoj \u0161koli. Komparativnom analizom projekata uveden je pojam prozori\u0161ta<\/em> \u00a0\u2013 kazali\u0161ta kao prozora u znanje, zajedni\u0161tvo i stvaranje boljeg svijeta. Drama i teatar u obrazovanju mijenjaju paradigmu u\u010denja, poti\u010du kriti\u010dko mi\u0161ljenje, emocionalnu pismenost i odgovornost, razvijaju inkluziju i povezanost, \u010dine\u0107i obrazovanje cjelovitim i iskustvenim.<\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di<\/strong>: drama u obrazovanju, teatar, inkluzija, emocionalna pismenost, zajedni\u0161tvo<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

SLAVICA BLA\u017dEKA KOKORI\u0106; PETRA ROMAC, MARTA KRMPOTI\u0106; KRISTINA \u0160ERVENTI\u0106: <\/strong>Dramske metode kao alat osna\u017eivanja djece u alternativnoj skrbi: Primjer klini\u010dke nastave Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu<\/strong><\/p>\n

Pravni fakultet, Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu, Hrvatska<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Od akademske godine 2000.\/2001. na Studijskom centru socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu izvodi se izborni kolegij Dramska ekspresija u socijalnom radu, danas pod nazivom Dramsko-pedago\u0161ki postupci u socijalnom radu. Kroz teorijska predavanja i prakti\u010dne radionice, kolegij osposobljava studente za primjenu dramskih metoda u socijalnom radu s razli\u010ditim grupama korisnika. Studenti razvijaju vje\u0161tine primjene dramskih igara, vje\u017ebi, improvizacija, forum-kazali\u0161ta, procesne drame i teatra zrcaljenja, te u\u010de analizirati potrebe korisnika i planirati prilago\u0111ene intervencije. Poseban naglasak stavlja se na konkretnu primjenu ste\u010denih znanja u prakti\u010dnom radu, s ciljem razvoja alata za rad s marginaliziranim i ranjivim skupinama. Izlaganje prikazuje primjer klini\u010dke nastave koja se provodi u okviru HOME \u2013 Centra za socijalnu podr\u0161ku i inovacije, u kojoj studenti pod mentorstvom prof. dr. sc. Slavice Bla\u017eeka Kokori\u0107, provode radionice za djecu bez odgovaraju\u0107e roditeljske skrbi. Djeca koja odrastaju u institucionalnom okru\u017eenju \u010desto se suo\u010davaju s traumama, zanemarivanjem i osje\u0107ajem napu\u0161tenosti, s manjkom samopouzdanja i lo\u0161om slikom o sebi, \u0161to utje\u010de na njihove emocionalne i socijalne vje\u0161tine. Radionice provedene u Paviljonu sv. Marka Kri\u017eev\u010danina u Kri\u017eevcima i Ku\u0107i sv. Terezije u Zagrebu, u okviru programa podr\u0161ke Ra\u0161iri krila<\/em>, ro\u0111en si za let!,<\/em> pokazale su da primjena dramskih metoda olak\u0161ava djeci izra\u017eavanje emocija, razvoj socijalnih vje\u0161tina, ja\u010danje samopouzdanja i osje\u0107aja pripadnosti. Kroz dramske igre i scenske improvizacije, djeca razvijaju kriti\u010dko mi\u0161ljenje, empatiju, u\u010de konstruktivno rje\u0161avati konflikte i suo\u010davati se sa stresom. Dramske metode poti\u010du ma\u0161tu i poma\u017eu u proradi neugodnih iskustava, pru\u017eaju\u0107i djeci siguran prostor za u\u010denje i osobni razvoj, te pridonose boljoj pripremi djece za \u017eivot izvan institucionalne skrbi. Iskustvo primjene dramskih metoda potvr\u0111uje va\u017enost kreativnih pristupa u socijalnom radu, potrebu za sustavnom podr\u0161kom razvoju ovakvih programa, a studentima omogu\u0107uje primjenu teorijskih znanja, razvoj profesionalnih vje\u0161tina i dublje razumijevanje kompleksnih potreba ranjivih skupina.<\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/strong> dramske metode, studenti socijalnog rada, djeca u alternativnoj skrbi, grupe podr\u0161ke<\/p>\n

DAMIR MIHOLI\u0106: <\/strong>Neuroraznolikost i kazali\u0161te za djecu i mlade \u2013 kroz osjete do inkluzije<\/strong><\/p>\n

Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu, Hrvatska<\/p>\n

\u00a0Koncept neuroraznolikosti mijenja paradigmu percepcije i pristupa djeci s nekim te\u0161ko\u0107ama u razvoju i odraslim osobama s nekim vrstama invaliditeta. Ovaj koncept, koji je ve\u0107 postao i pokret samih osoba s invaliditetom, zala\u017ee se da se neurolo\u0161ke razlike, npr. kod autizama, ADHD-a ili disleksije, razumiju kao prirodne varijacije neurolo\u0161ke strukture mozga, a ne kao poreme\u0107aji koje je potrebno izlije\u010diti, rehabilitirati ili terapeutizirati. Drugim rije\u010dima, raznolikost u mo\u017edanim funkcijama i pona\u0161anju \u017eeli se promatrati kao \u0161to se promatraju raznolikost u kulturi, etni\u010dkoj pripadnosti ili spolu. Koncept neuroraznolikosti odnosi se na totalitet \u017eivotnih podru\u010dja kroz koje osoba realizira svoje \u017eivotne potencijale, a jedno od tih podru\u010dja je i sudjelovanje u umjetnosti, bilo na razini recepcije ili aktivnog umjetni\u010dkog stvarala\u0161tva. Iako suvremeno kazali\u0161te, kroz neke specifi\u010dne forme, intenzivno uklju\u010duje koncept interaktivnosti koja se doga\u0111a izme\u0111u scenskih doga\u0111anja i publike, ono se jo\u0161 uvijek oslanja na vid i sluh gledatelja. Uklju\u010diti koncept neuroraznolikosti u scensko stvaranje zna\u010dilo bi uklju\u010diti, izme\u0111u ostalog, i ostale senzori\u010dke kanale i na taj na\u010din uspje\u0161nije korespondirati s iskustvom gledatelja\/sudionika koji imaju druga\u010dije na\u010dine povezivanja sa svijetom oko sebe. U izlaganju \u0107e biti prezentirane bazi\u010dne postavke koncepta neuroraznolikosti u povezanosti s kazali\u0161tem za djecu i mlade te drugim pristupima koji se bave dramskim izra\u017eavanjem\/stvarala\u0161tvom djece i mladih, kao i neki primjeri postupaka u cilju njezine realizacije.<\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/strong> kazali\u0161te za djecu i mlade, dramski odgoj, neuroraznolikost, senzori\u010dko iskustvo<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

MARIJANA TRINAJSTI\u0106: <\/strong>Dramske igre u nastavi \u00a0\/ Tko sam ja \/ karakterizacija likova<\/strong><\/p>\n

Prva su\u0161a\u010dka hrvatska gimnazija u Rijeci, Hrvatska<\/p>\n

\u00a0<\/strong>\u0160kolski sustav podr\u0161ke igra va\u017enu ulogu u pove\u0107anju otpornosti na mentalne izazove, doprinose\u0107i stvaranju osobne dobrobiti i mentalnog zdravlja. Mnogi mentalni poreme\u0107aji nastaju zbog nepoznavanja na\u010dina suo\u010davanja s njima, a prije nego \u0161to mentalno stanje u\u010denika zahtijeva stru\u010dnu pomo\u0107, mo\u017eemo im pru\u017eiti odgovaraju\u0107u emocionalnu podr\u0161ku i pomo\u0107 kako bismo potaknuli razvoj OTPORA. Otpor se odnosi na pozitivnu prilagodbu i oporavak kada do\u017eivimo neugodno iskustvo. Ve\u0107 je tradicionalno \u010ditanje lektire uvijek jedno takvo (neugodno, mu\u010dno) iskustvo. U dramskim igrama igra\u010di se prenose u odre\u0111ene situacije, likove, pojave, stvari pomo\u0107u rije\u010di, pokreta, kretanja i zvukova, \u010dime se ostvaruju ne samo obrazovni zadaci, ve\u0107 i funkcionalni i odgojni zadaci koji se, na\u017ealost, u mnogim predmetima ili izostavljaju ili samo usputno ostvaruju. Usudimo se dramskom igrom upoznati likove o kojima \u0107emo \u010ditati. U srednjoj \u0161koli u\u010denici unaprijed \u010ditaju sadr\u017eaje lektirnih djela, mo\u017eemo to shvatiti kao igru koju dramskim vje\u017ebama mo\u017eemo u\u010diniti legalnom i \u010dak dobrodo\u0161lom. Iz prakse nastavnoga rada predstavit \u0107e se igra Tko sam ja utemeljena na dramskoj igri \u2013 Vo\u0107na salata. Modificiranje igre u svrhu obrade lektirnoga djela pokazalo se vrlo u\u010dinkovitim i dobro primljenim u u\u010denika. U\u010denicima su likovi najprije predstavljeni (drama \u017divot je san<\/em>, Pedro C. de la Barca), zatim su nasumce dobili lik iz drame, dramskim su se igrama uvukli u cipele<\/em> odre\u0111enog lika te kreirali pokret, tekst i scenske prizore.<\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di,<\/strong> mentalno zdravlje, funkcionalni i odgojni zadaci, dramske igre, lektira, likovi<\/p>\n

MATILDA MARKOVI\u0106: <\/strong>Tinejd\u017eer i lutka – uloga dramskog odgoja i lutkarstva u pristupu osjetljivim temama <\/strong><\/p>\n

Osnovna \u0161kola Dragani\u0107, Hrvatska<\/p>\n

\u00a0Primjena dramskopedago\u0161kih metoda i postupaka i uporaba lutke u nastavi poma\u017eu u pristupu osjetljivim temama, a preuzimanje i igranje uloga, uporaba razli\u010ditih dramskih metoda i tehnika omogu\u0107uju bolji pristup i pribli\u017eavanje osjetljivih tema djeci. Preuzimanjem uloga djeca ulaze u razli\u010dite svjetove, poistovje\u0107uju se s razli\u010ditim likovima i karakterima, no najva\u017enije je da se pomo\u0107u uloga djeca mogu osloboditi vlastitih strahova, re\u0107i \u0161to misle bez bojazni da \u0107e ih netko omalova\u017eiti i ismijati. Rad prikazuje niz prakti\u010dnih primjera provedbe lutkarskih radionica u radu s u\u010denicima O\u0160 Dragani\u0107i, uklju\u010divanje u\u010denika predmetne nastave u lutkarske radionice, prednosti primjene dramskopedago\u0161kih metoda i alata u radu s osjetljivim ili tabu-temama. Posebno se razmatra va\u017enost dramskog odgoja kao integrativnog, interdisciplinarnog i inkluzivnog sustava, koji kroz igru i iskustveno u\u010denje poti\u010de razvoj cjelovite osobe, osobito u suo\u010davanju s osjetljivim temama poput obiteljskih problema, smrti, bolesti ili dru\u0161tvenih tabu-tema. U radu je detaljno opisana uloga lutke kao medija u odgojno-obrazovnom procesu, koji svojim posebnostima daje djeci mehanizme za\u0161tite i omogu\u0107ava sigurno izra\u017eavanje osje\u0107aja te razvijanje empatije i kreativnosti. Prikazani su razli\u010diti tipovi lutaka i tehnika njihova kori\u0161tenja, uklju\u010duju\u0107i scenske lutke, lutke sjene, marionete, kazali\u0161te predmeta i materijala kao i njihova primjena u radionicama i nastavi. Lutka postaje most izme\u0111u dje\u010djeg unutarnjeg svijeta i vanjskog okru\u017eenja i siguran mehanizam za\u0161tite u obradi osjetljivih tema. \u00a0Pravovremena i kreativna primjena lutaka u nastavi mo\u017ee zna\u010dajno doprinijeti razvoju dje\u010dje me\u0111usobne komunikacije, samopouzdanja, empatije i otvaranja prema osjetljivim temama \u0161to je klju\u010dno za oblikovanje otvorenog odgojno-obrazovnog okru\u017eja. Na taj na\u010din, lutke i dramske metode postaju mo\u0107ni alati za poticanje dje\u010dje kreativnosti i emocionalnog razvoja, uklju\u010duju\u0107i i izazove koje donosi odrastanje.<\/p>\n

Klju\u010dni pojmovi: <\/strong>dramski odgoj, lutkarstvo, igra, osjetljive teme<\/p>\n

MANUELA KRAKAR AHMEDOVI\u0106: <\/strong>Kazali\u0161te kao terapija za mlade s depresijom, ovisno\u0161\u0107u, poreme\u0107ajima prehrane i poreme\u0107ajem pa\u017enje<\/strong><\/p>\n

Centar za pru\u017eanje usluga u zajednici Pula-Pola, Hrvatska<\/p>\n

\u00a0Kazali\u0161ne tehnike i radionice pokazuju zna\u010dajan terapijski potencijal u radu s mladima koji se suo\u010davaju s depresijom, ovisnostima, poreme\u0107ajima hranjenja (npr. bulimijom) i poreme\u0107ajem pa\u017enje (ADHD). Primjena dramskih metoda omogu\u0107uje sudionicima da na siguran i kreativno strukturiran na\u010din istra\u017ee osobne konflikte, razvijaju emocionalnu regulaciju, socijalne vje\u0161tine i samopouzdanje. U radu s depresivnim mladima koriste se monodrame i metafori\u010dne scene koje olak\u0161avaju izra\u017eavanje emocija i ja\u010daju pozitivnu sliku o sebi. Kod ovisnosti, tehnike poput prazne stolice i forum-kazali\u0161ta poma\u017eu u prepoznavanju i mijenjanju destruktivnih obrazaca pona\u0161anja. Poreme\u0107aji prehrane tretiraju se kroz rad na slici tijela koriste\u0107i pokretno kazali\u0161te i rad s objektima, dok strukturirane improvizacije i grupne izvedbe poma\u017eu mladima s ADHD-om u razvoju koncentracije, samokontrole i timskog rada. Integracija kazali\u0161ta u edukacijske i rehabilitacijske programe pokazuje se u\u010dinkovitom u prevenciji i tretmanu navedenih stanja.<\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/strong> kazali\u0161te, terapija, depresija, poreme\u0107aji pa\u017enje, ovisnost, poreme\u0107aji hranjenja<\/p>\n

\u00a0\u00a0DRAMSKI ODGOJ I \u0160KOLA<\/strong><\/span><\/p>\n

Moderatorica: Lorena Lazari\u0107<\/strong><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

SNJE\u017dANA \u010cUBRILO: <\/strong>Kazali\u0161te u kurikulu predmeta Hrvatski jezik ili Zna li \u0161kola \u0161to \u0107e s kazali\u0161tem<\/em>? <\/strong><\/p>\n

Osnovna \u0161kola dr. Vinka \u017dganca, Zagreb, Hrvatska<\/p>\n

\u00a0Cilj rada je analizirati kurikularne odgojno-obrazovne ciljeve hrvatskoga jezika koji se odnose na kazali\u0161te, promi\u0161ljati o tome jesu li oni dostatni te predlo\u017eiti promjene. Iznijet \u0107e se stav o neopravdanosti neujedna\u010dene zastupljenosti izme\u0111u ishoda umjetnosti rije\u010di i kazali\u0161ne umjetnosti. Ishodi o dramskom tekstu u podru\u010dju Knji\u017eevnost i stvarala\u0161tvo odnose se na izra\u017eajna obilje\u017eja \u0161to nije slu\u010daj s kazali\u0161nom umjetno\u0161\u0107u, ishodi se ne odnose na usvajanje kazali\u0161nog jezika. Izlo\u017eit \u0107e se rezultati upitnika o iskustvima vo\u0111enja u\u010denika u kazali\u0161te. Spomenut \u0107e se kako Dramski odgoj mo\u017ee pridonijeti pou\u010davanju o kazali\u0161tu i kazali\u0161noj umjetnosti.<\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/strong> dramski odgoj, kazali\u0161te, ishodi, \u0161kola.<\/p>\n

GORDANA \u010cOSI\u0106: <\/strong>Dramski tekstovi, metode i tehnike u ud\u017ebenicima za Hrvatski jezik od petog do osmog razreda osnovne \u0161kole<\/strong><\/p>\n

Osnovna \u0161kola Dragutina Domjani\u0107a, Hrvatska<\/p>\n

\u00a0Analiziraju\u0107i ud\u017ebenike za Hrvatski jezik od petog do osmog razreda osnovne \u0161kole, u radu se prikazuje zastupljenost dramskih tekstova, metoda i tehnika u ud\u017ebenicima za Hrvatski jezik od petog do osmog razreda osnovne \u0161kole. Teorijsko ishodi\u0161te rada nalazi se u metodi\u010dkim postavkama nastavnoga predmeta, istra\u017eivanjima koja obuhva\u0107aju jezi\u010dne djelatnosti, razli\u010dite vrste pismenosti te cjelovito (holisti\u010dko) u\u010denje. Dramska igra poti\u010de razvoj govornih i izra\u017eajnih sposobnosti i vje\u0161tina, razvija ma\u0161tu, poti\u010de motori\u010dke sposobnosti i govor tijela, razvija humana i moralna uvjerenja, u\u010di sudionike sura\u0111ivati, cijeniti sebe i druge te tako ste\u0107i priznanje drugih (Kru\u0161i\u0107, 2008). Kroz dramske metode djeca u\u010de sura\u0111ivati, slu\u0161ati i prihva\u0107ati doprinose i stavove drugih, razvijati koncentraciju, samokontrolu i disciplinu, estetske vrijednosti prema umjetni\u010dkim formama, njihovu shva\u0107anju, prepoznavanju i vrednovanju (Bojovi\u0107, 2013). Anketnim upitnikom istra\u017eeni su i stavovi u\u010denika o dramskim tekstovima, dramski metodama i dramskim tehnikama u nastavi Hrvatskoga jezika. Rad istra\u017euje jesu li dramske metode u\u010denicima blizak i motiviraju\u0107 nastavni sadr\u017eaj uz koji lak\u0161e i radije u\u010de.<\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/strong> dramske metode, dramski tekst, jezi\u010dne djelatnosti, Hrvatski jezik, osnovna \u0161kola<\/p>\n

\u00a0<\/strong>IVANA BANDI\u0106 \u0160TRBAC: <\/strong>Lektira na pozornici: Dramska igra kao most do knji\u017eevnosti<\/strong><\/p>\n

Osnovna \u0161kola Trilj, Hrvatska<\/p>\n

\u00a0Dramska igra kao metoda nastave hrvatskoga jezika i knji\u017eevnosti predstavlja kreativan i u\u010dinkovit na\u010din za aktivaciju u\u010denika, dublje razumijevanje knji\u017eevnih djela i razvoj komunikacijskih vje\u0161tina. Ovaj rad razmatra prednosti kori\u0161tenja dramske igre u interpretaciji lektire u osnovnoj \u0161koli. Knji\u017eevnost u obrazovanju ne slu\u017ei samo usvajanju sadr\u017eaja, ve\u0107 i razvoju emocionalne, estetske i kriti\u010dke osjetljivosti. Dramska igra nudi mogu\u0107nost za aktivnu i kreativnu recepciju knji\u017eevnog teksta, stavljaju\u0107i u\u010denika u sredi\u0161te nastavnog procesa. Kori\u0161tenje dramske igre razvija empatiju i emocionalnu inteligenciju, poti\u010de kreativno mi\u0161ljenje, poti\u010de govorne i komunikacijske vje\u0161tine, omogu\u0107uje bolje pam\u0107enje sadr\u017eaja kroz iskustveno u\u010denje.<\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/strong> knjiga, \u0161kolska knji\u017enica, dramska igra, \u010ditanje<\/p>\n

\u00a0<\/u><\/p>\n

LORENA LAZARI\u0106 I KRISTINA RIMAN: Procesna drama i igranje uloga u kontekstu pou\u010davanja multijezi\u010dnosti i multikulturalnosti<\/strong><\/p>\n

Sveu\u010dili\u0161te Jurja Dobrile u Puli, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti<\/p>\n

U radu se opisuje procesna drama kao obrazovna metoda za pou\u010davanje vi\u0161ejezi\u010dnosti i multikulturalnosti. U procesnoj drami naglasak nije na kazali\u0161noj izvedbi, ve\u0107 na samom procesu u\u010denja kroz aktivno sudjelovanje u imaginarnim situacijama i igranju uloga. Ovakav pristup u\u010denju smanjuje jezi\u010dnu anksioznost i poti\u010de spontanu komunikaciju, istovremeno razvijaju\u0107i empatiju i razumijevanje drugih kultura. U radu su opisane klju\u010dne zna\u010dajke procesne drame u kojoj je nagla\u0161ena uloga voditelja te su navedeni prakti\u010dni primjeri aktivnosti prilago\u0111enih razli\u010ditim dobnim skupinama. Kao konkretan primjer primjene ovih na\u010dela u visokom obrazovanju naveden je me\u0111unarodni projekt DivA. Cilj projekta je izrada online platforme, hibridnih kolegija i MOOC-a za osposobljavanje budu\u0107ih nastavnika za rad u jezi\u010dno i kulturno raznolikim okru\u017eenjima upravo kori\u0161tenjem metoda karakteristi\u010dnih za procesnu dramu i igranje uloga. U tom smislu, procesna drama je kori\u0161tena kao holisti\u010dki i mo\u0107an alat koji, unato\u010d prakti\u010dnim izazovima, u\u010dinkovito priprema u\u010denike i studente za \u017eivot i rad u globaliziranom dru\u0161tvu.<\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/strong> vi\u0161ejezi\u010dnost, multikulturalnost, procesna drama, DivA, aktivno u\u010denje<\/p>\n

MARIJA LENI\u0106: <\/strong>Dramski odgoj kao \u0161kola za \u017eivot<\/strong><\/p>\n

O\u0160 Mate Lovraka, Kutina<\/p>\n

\u00a0Dramski je odgoj namijenjen svoj djeci i usmjeren je na njihov cjelokupni razvoj. Polaze\u0107i od te temeljne teorijske pretpostavke, u radu se pomo\u0107u metode grupnog intervjua prikupljaju podatci o stavovima i iskustvima polaznika dramskih aktivnosti koje je autorica tijekom svoje profesionalne karijere organizirala i vodila. Dobiveni rezultati se kriti\u010dki analiziraju te dovode dramski odgoj i njegove utjecaje u kontekst svoga \u017eivota i odrastanja. Kako je rije\u010d o srodnim, ali raznovrsnim konceptima, uva\u017eavaju se me\u0111usobne sli\u010dnosti i razlike te se ocrtavaju uzajamni odnosi izme\u0111u korisnika, ali i njihovih \u017eivota u dijakroniji. \u0160kola za \u017eivot primjenom dramskopedago\u0161koga pristupa donosi mnoge dobrobiti korisnicima programa i odra\u017eava se na sve daljnje \u017eivotne izbore: profesionalne, osobne, socijalnu osvije\u0161tenost, integraciju s \u017eivotnim okolnostima i izazovima, emocionalnu, socijalnu i druge pismenosti… Kako su rezultati pokazali, poha\u0111anje dramskih opcija mo\u017ee pospje\u0161iti kvalitetu \u017eivota u naj\u0161irem smislu te rije\u010di i omogu\u0107iti djeci i mladima da lak\u0161e prona\u0111u svoje mjesto u svijetu koji se svakodnevno mijenja.<\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/strong> dramski odgoj, emocionalna i socijalna pismenost, kvaliteta \u017eivota<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

KARMEN STREL: <\/strong>Susret s Drugim u dramskoj igri kao prilika za nastanak subjektivacije<\/strong><\/p>\n

Filozofski fakultet, Sveu\u010dili\u0161te u Ljubljani, Slovenija<\/p>\n

\u00a0Postdeontolo\u0161ke teorije moralnog odgoja nagla\u0161avaju da suvremeno obrazovanje vi\u0161e nije usmjereno na internalizaciju normi, nego na razvoj sposobnosti za autonomno i responzivno mi\u0161ljenje. Jedan od klju\u010dnih pojmova ove paradigme jest subjektivacija (Gert\u202fBiesta) \u2013 proces kroz koji pojedinac postaje odgovoran i autonoman subjekt, sposoban nadi\u0107i dru\u0161tvene obrasce i o\u010dekivanja. U odgoju taj proces \u010desto zapo\u010dinje susretom s\u202fDrugim, koji putem prekida uzrokuje suspenziju konvencionalnih moralnih standarda u pojedincu te poti\u010de propitivanje osjetljive responzivnosti u konkretnoj dru\u0161tvenoj situaciji. Dramska igra nudi prostor bogat prilikama za nastanak subjektivacije jer uvodi razli\u010dite prekide koji mogu dovesti do suspenzije i dijaloga. U procesu stvaranja dramske igre pojedinac se susre\u0107e i s imaginarnim Drugim (estetskom strukturom dramskog teksta i knji\u017eevnim likovima) i s realnim Drugima (suigra\u010dima i\/ili gledateljima). Ovaj rad predstavlja potencijal dramske igre za otvaranje prostora autonomnom i responzivnom mi\u0161ljenju.<\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/strong> dramska igra, Biesta, susret s\u202fDrugim, postdeontolo\u0161ka etika, subjektivacija<\/p>\n

BOGDANKA CONJAR i DANIJELA JURAC:<\/strong> Putovanje kroz znanje<\/strong><\/p>\n

O\u0160 Grabrik Karlovac i O\u0160 Banija P\u0160 Hrneti\u0107<\/p>\n

Procesna drama jedna je od dramskih metoda koja podrazumijeva zajedni\u010dki ulazak svih sudionika u zami\u0161ljeni svijet. Naj\u010de\u0161\u0107e se koristi u izvannastavnim aktivnostima, a ovaj rad \u0107e prikazati primjenu procesne drame u redovnoj nastavi u osnovnoj \u0161koli koja je realizirana s u\u010denicima 4. razreda. Svrha je bila pripremiti u\u010denike za \u0161to uspje\u0161nije pisanje izvje\u0161\u0107a koje je kamen spoticanja<\/em> na nacionalnim ispitima. U\u010denici, kao i u\u010diteljica (voditeljica) preuzimaju uloge i ulaze u zami\u0161ljeni dramski svijet unutar kojeg rje\u0161avaju razli\u010dite izazove. U na\u0161em primjeru, sadr\u017eaj izazova povezan je s putovanjima kroz koja u\u010denici rje\u0161avaju i ponavljaju sadr\u017eaje triju odgojno-obrazovnih predmeta: Matematike, Hrvatskog jezika i Prirode i dru\u0161tva. Naglasak je na sadr\u017eajima iz nastavnog predmeta Hrvatski jezik obzirom da na kraju svih aktivnosti u\u010denici usmeno govore i pisano pi\u0161u izvje\u0161\u0107e o neobi\u010dnom putovanju.<\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di<\/strong>: dramski odgoj, izvje\u0161\u0107e, nacionalni ispiti, procesna drama<\/p>\n

\u00a0<\/u><\/p>\n

\u00a0DRAMSKE AKTIVNOSTI U RAZVOJU JEZI\u010cNIH KOMEPETENCIJA<\/strong><\/span><\/p>\n

Moderatorica: Katarina Aladrovi\u0107 Slova\u010dek<\/strong><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

DUNJA PAVLI\u010cEVI\u0106-FRANI\u0106 I KATARINA ALADROVI\u0106 SLOVA\u010cEK: <\/strong>Mogu\u0107nosti jezi\u010dnih i dramskih igara u primarnom obrazovanju<\/strong><\/p>\n

U\u010diteljski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Hrvatska<\/p>\n

\u00a0Jedan od temeljnih ciljeva osnovno\u0161kolskoga obrazovanja jest osigurati cjelovit razvoj u\u010denika, \u0161to podrazumijeva intelektualni, emocionalni, socijalni, moralni i tjelesni razvoj, a kako bi se to ostvarilo, u\u010denike je potrebno poticati u razvoju znanja, vje\u0161tina i stavova. Dakle, to podrazumijeva razvoj temeljnih kompetencija, poticanje razvoja kriti\u010dkoga mi\u0161ljenja, razvoj odgovornosti, te osposobljavanje u\u010denika za aktivno sudjelovanje u dru\u0161tvu, kao i izgradnju osobnog identiteta i samopouzdanja. U primarnom je obrazovanju, stoga, va\u017eno poticati jednakomjerni razvoj svih kompetencija kako bi se ostvario cjelovit u\u010deni\u010dki razvoj. Me\u0111utim, u stjecanju navedenih znanja i kompetencija pote\u0161ko\u0107e se pojavljuju u vrlo niskoj motiviranosti u\u010denika. Istra\u017eivanja (Aladrovi\u0107 Slova\u010dek, Rimac Jurinovi\u0107 i Kne\u017eevi\u0107, 2023) pokazuju kako je dana\u0161nje u\u010denike te\u0161ko motivirati upravo zato \u0161to puno vremena provode pred ekranima te im nastava \u010desto nije dovoljno aktualna i zanimljiva, odnosno navode kako u nastavi nedostaje izazova i kreativnosti. Zato se u suvremenoj nastavi sve vi\u0161e nagla\u0161ava va\u017enost poticajnoga okru\u017eenja koje \u0107e kod u\u010denika potaknuti unutarnju motivaciju i zadovoljstvo. Nadalje, istra\u017eivanja pokazuju da pristupi koji uklju\u010duju igru, suradnju i kreativnost, poput dramskih i jezi\u010dnih igara, imaju velik potencijal u poticanju motivacije u\u010denika za stjecanjem novih znanja i u ovladavanju razli\u010ditim nastavnim sadr\u017eajima. One tako\u0111er omogu\u0107uju u\u010denicima aktivno sudjelovanje, istra\u017eivanje zna\u010denja, izra\u017eavanje emocija, te stoga njihova integracija u razli\u010dite obrazovne sadr\u017eaje doprinosi pozitivnijem stavu u\u010denika prema tim sadr\u017eajima, boljoj motivaciji za njihovim ovladavanjem te osna\u017eivanju u\u010denikove jezi\u010dne svijesti, ali i stvarala\u010dkog izra\u017eavanja. Budu\u0107i da je upravo profesorica Iva Grui\u0107 zna\u010dajno doprinijela razvoju hrvatske dramske pedagogije, u ovom \u010dlanku koji je posve\u0107en njoj i njezinu radu, istra\u017eit \u0107e se mogu\u0107nosti dramskih i jezi\u010dnih igara kao motivacijskih aktivnosti u procesu primarnoga obrazovanja. U\u010denicima \u010detvrtoga i petoga razreda tijekom mjesec dana nudit \u0107e se razli\u010dite dramske i jezi\u010dne igre kao motivacijske aktivnosti tri puta tjedno. Tijekom i nakon provedbe u\u010denici \u0107e biti snimani kako bi se procijenila njihova motiviranost te njihove reakcije u verbalnom i neverbalnom kontekstu na ponu\u0111ene jezi\u010dne i dramske igre. O\u010dekuje se da \u0107e dramske i jezi\u010dne igre u\u010denicima biti zanimljive, poticajne i svrsishodne te da \u0107e u\u010denici \u017eeljeti vi\u0161e vremena u procesu ponavljanja i usvajanja novih nastavnih sadr\u017eaja koristiti jezi\u010dne i dramske igre kao dobre na\u010dine zapam\u0107ivanja sadr\u017eaja, ali jo\u0161 vi\u0161e kao jako dobro prihva\u0107ene motivacijske aktivnosti.<\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/strong> jezik, dramska igra, mogu\u0107nosti, Iva Grui\u0107, jezi\u010dne igre<\/p>\n

SUN\u010cICA KUNI\u0106: <\/strong>Povezanost uporabe gibberisha i razvoja govornih kompetencija u razrednoj nastavi<\/strong><\/p>\n

Dje\u010dji vrti\u0107 Acuto, Hrvatska<\/p>\n

\u00a0U radu se promi\u0161lja o povezanosti gibberisha – neartikuliranog, izmi\u0161ljenog jezika kojega djeca spontano generiraju i razvoja govornih kompetencija u razrednoj nastavi. Upotreba gibberisha poti\u010de razvoj govornih sposobnosti, samopouzdanja i socio-emocionalnih kompetencija. U\u010denici se prilikom takvih aktivnosti, koriste\u0107i izmi\u0161ljene rije\u010di, slogove i znakove osloba\u0111aju straha od pogre\u0161ke, razvijaju izra\u017eajnost, govornu kreativnost i autenti\u010dan izraz. Upotreba dramske igre, improvizacija, recitiranja u kombinaciji s gibberishom temelji se na spontanom izra\u017eavanju ritma, zvuka, mimika i pokreta. Time govor prelazi u multimedijalni oblik izra\u017eavanja u\u010denicima dopadljiv, izazovan i blizak. Rad donosi i primjer kori\u0161tenja ove prakse u konkretnoj razrednoj situaciji kao poticaj na iskorak iz tradicionalnih okvira obrazovne prakse stavljaju pritom fokus na stvarala\u010dko kori\u0161tenje jezika kao osnovu za razvoj cjelovitih i samopouzdanih govornika.<\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/strong> govor, gibberish, govorne kompetencije, dijete<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

TAMARA TURZA-BOGDAN I LIDIJA CVIKI\u0106: <\/strong>Dramske metode u pou\u010davanju hrvatskoga kao inog jezika u ranoj dobi<\/strong><\/p>\n

U\u010diteljski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Hrvatska<\/p>\n

\u00a0Usvajanje hrvatskoga kao inoga jezika u \u0161irem smislu pretpostavlja da je hrvatski jezik nekome drugi, nasljedni ili strani jezik (Jelaska 2005). U radu se polazi od teorijskih postavki pri usvajanju hrvatskoga kao inoga jezika u ranoj \u0161kolskoj dobi u odnosu na posebnosti u\u010denika, obrazovne zahtjeve i nastavnu praksu. Zbog raznih jezi\u010dnih i izvanjezi\u010dnih \u010dimbenika u\u010denici koji ga usvajaju heterogena su skupina: prema dobi, usvojenosti jezika i svim ostalim osobnim razvojnim osobinama (Cviki\u0107 2024). Dramske aktivnosti (Grui\u0107, 2002; Scher i Verrall, 2006; File\u0161 i sur. 2008; Breber i sur. 2020) poticajan su nastavni izvor za usvajanje jezika (Aladrovi\u0107 Slova\u010dek, Rimac Jurinovi\u0107, Kne\u017eevi\u0107, 2024). Uporaba dramskih metoda svojom komunikacijskom usmjereno\u0161\u0107u donosi nastavno okru\u017eenje zasi\u0107eno jezi\u010dnim obrascima: od jezi\u010dno gramati\u010dkih do jezi\u010dno pragmati\u010dkih i komunikacijskih, a u\u010denicima omogu\u0107uju vi\u0161ekulturalno i interkulturalno u\u010denje. Istra\u017euju se odabrane dramske metode s obzirom na obrazovna na\u010dela usvajanja hrvatskog kao materinskog jezika (Te\u017eak, 1998) i njihovu potencijalnu uporabu pri usvajanju hrvatskoga kao inoga jezika. Analizirane su gramati\u010dke, pragmati\u010dke, kulturolo\u0161ke i op\u0107enito korelacijske sastavnice usvajanja hrvatskoga kao inoga jezika prilikom uporabe dramskih metoda. Analizirane sastavnice prikazane su na odabranim primjerima u razli\u010ditim obrazovnim kontekstima i heterogenim skupinama u\u010denika. Na temelju provedene analize zaklju\u010duje se o mogu\u0107nostima razvoja rane pismenosti u vi\u0161ejezi\u010dnome i vi\u0161ekulturnom okru\u017eenju s obzirom na uporabu dramskih metoda.<\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/strong> dramske metode, hrvatski kao ini jezik, rana pismenost, vi\u0161ejezi\u010dnost<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

TANJA SCHLEIS: <\/strong>Izme\u0111u pro\u0161losti i scene: njema\u010dki epitafi kao inspiracija za dramsku umjetnost <\/strong><\/p>\n

Gimnazija A. G. Mato\u0161a \u0110akovo \/ Filozofski fakultet Osijek, Hrvatska<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Epitafi, kao tekstovi na grobovima, predstavljaju iznimno bogat izvor emocionalnih, povijesnih i kulturnih informacija, \u010desto predstavljaju\u0107i mikrokozmos dru\u0161tva i \u017eivota pojedinaca. Ovaj rad istra\u017euje kreativnu uporabu njema\u010dkih epitafa s groblja u \u0110akovu i okolici kao inspiraciju za dramsku izvedbu u\u010denika na njema\u010dkom jeziku. Cilj ovog rada je istra\u017eiti metodologije i potencijal kori\u0161tenja epitafa kao temeljnog teksta za stvaranje dramskih izvedbi, ali i potaknuti u\u010denike na dublje razumijevanje ljudskog iskustva, povijesnog konteksta i kulturnih elemenata povezanih s grobljima i njihovim stanovnicima. Kroz analizu jezika, stila i sadr\u017eaja epitafa, u\u010denici imaju priliku istra\u017eiti dubinu ljudskog iskustva i oslikati raznolikost \u017eivota koji su prethodili. Osim toga, rad istra\u017euje metodologije za prilagodbu epitafa u dramske forme te pru\u017ea prakti\u010dne smjernice za vo\u0111enje radionica s u\u010denicima. Kroz ovaj proces, u\u010denici se poti\u010du na kreativnost, empatiju i razumijevanje jezi\u010dnih i kulturnih konteksta. Kona\u010dno, rad predstavlja rezultate prakti\u010dnih primjena ovog pristupa u nastavi njema\u010dkog jezika, isti\u010du\u0107i va\u017enost kori\u0161tenja stvarnih, autenti\u010dnih tekstova u u\u010denju jezika te poti\u010du\u0107i interdisciplinarni pristup izvo\u0111enju umjetnosti i obrazovanja.<\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/strong> epitafi, dramska pedagogija, autenti\u010dni tekstovi, kulturni identitet, interdisciplinarni pristup, njema\u010dki jezik<\/p>\n

MARINA \u0160I\u0160AK: <\/strong>Kazali\u0161te u sveu\u010dili\u0161noj nastavi francuskog jezika<\/strong><\/p>\n

Odjel za francuske i frankofonske studije, Sveu\u010dili\u0161te u Zadru, Hrvatska<\/p>\n

\u00a0Izlaganje ima za cilj predstaviti iskustvo izvedbe kolegija Kazali\u0161na radionica, namijenjenog studentima francuskog jezika i knji\u017eevnosti na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru. Bit \u0107e prikazani ciljevi i ishodi kolegija u odnosu na sveukupne ishode studija, kao i njegova struktura i klju\u010dne etape: od odabira i primjene dramskih igara, preko izbora i prilagodbe dramskih tekstova, do procesa postavljanja i izvedbe predstave. Poseban \u0107e naglasak biti stavljen na analizu specifi\u010dnih dramskih aktivnosti i strategije prilagodbe tekstova, s ciljem razvoja jezi\u010dnih kompetencija studenata. Izlaganje se temelji na iskustvima prikupljenima tijekom \u010detiri akademske godine (2021.\u20132025.) te uklju\u010duje analizu studentskih upitnika provedenih nakon zavr\u0161etka radionice. Dobiveni rezultati ukazuju na brojne prednosti integracije kazali\u0161ta u nastavu inog jezika, pri \u010demu se osobito isti\u010du unapre\u0111enje jezi\u010dnih vje\u0161tina i umanjivanje straha od govora na inom jeziku.<\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/strong> kazali\u0161te u nastavi inog jezika, nastava francuskog jezika, dramske igre, sveu\u010dili\u0161na nastava, jezi\u010dne kompetencije<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

KAZALI\u0160NA PISMENOST I RAZVOJ PUBLIKE Moderatorica: Iva Nemec IVA NEMEC: Kazali\u0161te kao \u0161kola emocija – doprinos Ive Grui\u0107 razumijevanju pou\u010dnosti kazali\u0161ta za djecu i mlade U\u010diteljski fakultet, Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu, Hrvatska Rad istra\u017euje doprinos Ive Grui\u0107 razumijevanju pou\u010dnosti kazali\u0161ta za djecu i mlade, s naglaskom na njezinu interpretaciju kazali\u0161ta kao \u201e\u0161kole emocija\u201c. U dijalogu s … <\/p>\n

Nastavi \u010ditati “RASPORED IZLAGANJA PO PARALELNIM SEKCIJAMA”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"sfsi_plus_gutenberg_text_before_share":"","sfsi_plus_gutenberg_show_text_before_share":"","sfsi_plus_gutenberg_icon_type":"","sfsi_plus_gutenberg_icon_alignemt":"","sfsi_plus_gutenburg_max_per_row":"","footnotes":""},"class_list":["post-1897","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/dramskapedagogija.ufzg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1897","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/dramskapedagogija.ufzg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/dramskapedagogija.ufzg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dramskapedagogija.ufzg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dramskapedagogija.ufzg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1897"}],"version-history":[{"count":15,"href":"https:\/\/dramskapedagogija.ufzg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1897\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1951,"href":"https:\/\/dramskapedagogija.ufzg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1897\/revisions\/1951"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/dramskapedagogija.ufzg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1897"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}