{"id":357,"date":"2017-04-28T22:22:44","date_gmt":"2017-04-28T20:22:44","guid":{"rendered":"http:\/\/dramskapedagogija.ufzg.hr\/?page_id=357"},"modified":"2021-07-08T20:35:15","modified_gmt":"2021-07-08T18:35:15","slug":"opisi-radionica","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/dramskapedagogija.ufzg.hr\/index.php\/opisi-radionica\/","title":{"rendered":"Opisi radionica"},"content":{"rendered":"

Kako napraviti godi\u0161nji plan i program rada dramske grupe \/ Kako isplanirati sat rada dramske grupe <\/strong>(voditeljica: Ines \u0160kufli\u0107-Horvat)<\/p>\n

Djeca i mladi u dramskoj skupini razvijaju ma\u0161tu i kreativnost, govorno i tjelesno izra\u017eavanje. Razvijaju komunikacijske i izvedbene vje\u0161tine, kriti\u010dko promi\u0161ljanje, razvijaju osobnost, partnerske odnose\u2026 U\u010de raditi u skupini, upoznaju se s kazali\u0161tem kao medijem. Uobi\u010dajeno je da se rezultati rada predstavljaju javnosti \u2013 u rasponu od oglednih sati do predstava koje igraju na redovnom repertoaru. Kako sve to uobli\u010diti u sate rada, kako ih strukturirati? Kako uop\u0107e koncipirati rad u dramskoj skupini? Kako uskladiti pedago\u0161ke i umjetni\u010dke ciljeve? Kojim metodama posti\u0107i te ciljeve? \u0160to je prije, a \u0161to slijedi? Kako isplanirati rad na godi\u0161njoj razini? Zajedni\u010dki odgovor na sva ova pitanja potra\u017eit \u0107emo na radionici.<\/p>\n

Igre za glas i izgovor<\/strong> (voditeljica: Marina Petkovi\u0107 Liker)<\/p>\n

U na\u0161em se svakodnevnom govornom komuniciranju \u010desto osje\u0107amo sputani. Neki od uzroka takve sputanosti imaju svoj korijen jo\u0161 u ranom djetinjstvu. Ne vi\u010di!,<\/em> Preglasan si!<\/em>, Pazi \u0161to govori\u0161!,<\/em> Ispeci pa reci!<\/em>… upute su koje \u010de\u0161\u0107e stvaraju stid od govora i u\u0161utkavaju, nego \u0161to poti\u010du kvalitetu govornog izra\u017eavanja. Jedan od temelja kvalitetnoga govornog izra\u017eavanja je slobodno kori\u0161tenje glasa. Da bismo ga potaknuli i time omogu\u0107ili govorenje bez stida, potrebno je osvijestiti, razigrati i otjeloviti glas te o\u010dvrsnuti izgovor. Na radionici \u0107e se sudionici upoznati s igrama za glas i izgovor koje poma\u017eu u takvom osvje\u0161tavanju i aktiviranju. Igraju\u0107i se, pro\u0107i \u0107e nekoliko razina osvje\u0161tavanja i osloba\u0111anja glasa koje uklju\u010duju aktivaciju tijela, disanje, spajanje glasa i pokreta te ja\u010danje izgovornih organa. Struktura vje\u017ebi temelji se na kombinaciji znanja i iskustava ste\u010denih u podru\u010dju govornih znanosti i izvedbene umjetnosti. Cilj je radionice dopustiti svakom glasu da se poku\u0161a osloboditi suspregnutosti i straha od izra\u017eavanja te da osjeti ugodu koju mu ta sloboda pru\u017ea.<\/p>\n

Ritam uberi, misli saberi! <\/strong>(voditeljica: Marija \u0160or\u0161a)<\/p>\n

Ritam se pojavljuje u svim segmentima prirode – od kretanja \u010destica unutar atoma pa sve do kretanja nebeskih tijela. Ritam govora ili kretanja \u010desto ima ve\u0107u va\u017enost za razumijevanje od samog sadr\u017eaja. Iako vrlo bitan, kako u \u010ditanju, pisanju, govoru ili glumi, mnogima sposobnost ponavljanja zadanog ritmi\u010dkog obrasca pljeskanjem, pucketanjem prstima ili lupanjem nogama nije uro\u0111ena. Na ovoj \u0107emo radionici istra\u017eiti kako razli\u010dite igre i vje\u017ebe koje uklju\u010duju ritam iskoristiti u dramskom stvarala\u0161tvu, ne samo kao na\u010din na koji mo\u017eemo oplemeniti predstavu, nego i kao alat za pobolj\u0161anje koordinacije i koncentracije.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Politike dramske pedagogije: od la\u017enog do radikalnoga gostoprimstva <\/strong>(voditeljica: Nata\u0161a Govedi\u0107)<\/p>\n

Dramska pedagogija u praksi neprestano problematizira neupitno otvoren<\/em> koncept ulaska u razred i iznutra zatvorenu<\/em> i iznutra kompleksno motiviranu grupu polaznika. Namjera dramskog otvaranja grupe pokazuje se prijete\u0107om<\/em>, ne samo na na\u010din umjetni\u010dke prakse koja uvijek nu\u017eno uznemirava poznate konceptualne okvire, nego na na\u010din zadiranja u nepisana pravila pona\u0161anja odre\u0111ene socijalne grupe. U praksi, veoma \u010desto susre\u0107emo probleme koji zadiru u ideologijski na\u010din zata\u0161kavanja i la\u017eiranja javne slike pojedinih institucija, zbog \u010dega voditelji dramskih radionica bivaju na razli\u010dite na\u010dine upozoreni ili ucijenjeni da paze \u0161to prikazuju<\/em> i jo\u0161 vi\u0161e da paze koja rje\u0161enja nude<\/em>. Radionica nudi dijalo\u0161ke mogu\u0107nosti osna\u017eivanja dramskih pedagoga u osvje\u0161\u0107ivanju mikropolitike i makropolitike dramske izvedbe pose\u017eu\u0107i prvenstveno za teorijom i praksom rje\u0161avanja konflikta.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Dramatizacija bajki <\/strong>(voditeljica: Frana Marija Vrankovi\u0107)<\/p>\n

Polaznici radionice dobit \u0107e kratki uvid u proces dramatizacije bajki: od pronala\u017eenja polaznog koncepta, preko analize likova i pojedinih scena do samog raspisivanja dijaloga. Razradit \u0107e biografiju likova i karakterizacije likova (gestikularne i verbalne) te mapu radnje i scenoslijed.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Impro-kazali\u0161te i njegove mogu\u0107nosti <\/strong>(voditeljica: Grozdana Laji\u0107 Horvat)<\/p>\n

Cilj je radionice upoznati polaznike s osnovama impro-kazali\u0161ta, razviti predstavljene obrasce impro-kazali\u0161ta za potrebe pojedine grupe, situacije ili odre\u0111enog okru\u017eenja (\u0161kola, zajednica, kazali\u0161te itd.) te razmotriti razli\u010dite aspekte njihove upotrebe. Radionica \u0107e ukazati i na mnoge dobrobiti koje impro-kazali\u0161te ostavlja sudionicima\/izvo\u0111a\u010dima i nakon odlaska publike a koje poti\u010du razvoj osobnosti, jezi\u010dno izra\u017eavanje, osloba\u0111aju treme i u jo\u0161 mnogo\u010demu odgovaraju na izazove suvremenih odgojno-obrazovnih te umjetni\u010dkih zada\u0107a. Impro-kazali\u0161te izvedbena je forma nastala u Americi u kojoj izvo\u0111a\u010di sav izvedbeni sadr\u017eaj smi\u0161ljaju izravno pred publikom i bez prethodne pripreme, a sve \u0161to se izvede neponovljivo je i jedinstveno za pojedinu izvedbu. Polaznici radionice upoznat \u0107e osnovna na\u010dela kazali\u0161ta improvizacije, saznat \u0107e ne\u0161to o njegovim po\u010detcima te iskusiti naj\u010de\u0161\u0107e takozvane kratke forme <\/em>improvizacije. U drugom dijelu radionice, razvijat \u0107e se mogu\u0107nosti upotrebe pojedinih segmenata ove izvedbene forme u izvedbenim i ne-izvedbenim kontekstima.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Prstne lutke, prvo kazali\u0161te u \u017eivotu <\/strong>(voditeljica: Jelena Sitar Cvetko)<\/p>\n

Prstna lutka usko je povezana s igrama prstima koje ste igrali kao dijete. Ako je netko roditelj, gotovo sigurno, igrao ih je sa svojom djecom, dok su bili dojen\u010dad, kao i nakon \u0161to su ve\u0107 malo narasli. U dlanu je tada bio cijeli svijet, a njegovi stanovnici bili su prsti. Svijet je bio pozornica, a ljudi na njoj glumci, tako da je na Va\u0161em dlanu, dok ste bili jo\u0161 vrlo mali, bilo kazali\u0161te. Prsti koji se kre\u0107u i govore, prvi su oblik lutkarstva na koji ste nai\u0161li. A igrali se nikada niste sami. Prstna lutka, u uskoj vezi s igrom prstima, ona je koja povezuje na poseban na\u010din. U radionici \u0107e se istra\u017eivati mogu\u0107nosti kori\u0161tenja prstne lutke u komunikaciji te \u0107e nam biti dani alati (upute) kako izvoditi prstno kazali\u0161te u razli\u010ditim situacijama.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Komunikacija s lutkom <\/strong>(voditeljica: Helena Koro\u0161ec)<\/p>\n

Na radionici \u0107emo upoznati osnovne karakteristike komunikacije s lutkom u svakodnevnom radu s djecom i mladima.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Jesu li dvije obale prilika za most ili ambis? <\/strong>(voditelj: Sead \u0110uli\u0107)<\/p>\n

Koriste\u0107i pri\u010du o gradnji Starog mosta u Mostaru, koja govori o stvarala\u010dkim mukama graditelja Hajrudina koji je devet godina gradio Most i zavr\u0161io ga daleke 1566. godine, kao mamac \u017eelim sudionike radionice suo\u010diti sa surovom stvarno\u0161\u0107u svijeta u kojem \u017eivimo. \u017delim tragati za odgovorom na slijede\u0107a pitanja: Pamti li svijet jo\u0161 uvijek bosansku tragediju? Ima li to pam\u0107enje u metafori\u010dkom smislu i danas odre\u0111enu te\u017einu? Ako ima, razumijeva li svijet bolje su\u0161tinu bosanskog dru\u0161tva? Ako razumije, nije li to u globalnom smislu slika SVIJETA samog? Zna\u010di li to da onda Bosna i njena tragedija mogu biti metafora za svijet i odnose u njemu? Ako stvari ovako postavimo, jesu li Mostar i njegova podjela na istok i zapad, ili kako SVIJET to vidi, na kr\u0161\u0107anstvo i islam, srce te metafori\u010dke slike? Pa u Mostaru je gra\u0111en jedan od najljep\u0161ih mostova u povijesti civilizacije (neki tvrde da to nije napravio \u010dovjek, ka\u017eu to je Bo\u017eje djelo), napravljen je da spoji dvije obale, dva svijeta i omogu\u0107i im komunikaciju daleke 1566. godine. I bio je to preko 4oo godina. I onda je sru\u0161en l993. godine da bi se prekinula komunikacija i uspostavili odnosi straha, mr\u017enje… Sad je ponovo sagra\u0111en. I danas, i ju\u010der, za sve generacije bio je vi\u0161e od mosta… Mo\u017ee li ta pri\u010da o ljudima koji toliko vole svoj most da su i onda kada ga nije bilo, kada je ve\u0107 godinama bio sru\u0161en, tu razvalinu gdje je bio zvali njegovim imenom, biti dovoljna provokacija za po\u010detak? Mo\u017ee li miksanje<\/em> legendi o njegovoj prvoj gradnji, o narastanju grada, njegovoj podjeli, ru\u0161enju i njegovoj ponovnoj gradnji biti dovoljna inspiracija? Mostar je mali grad, ali je jo\u0161 u 19. stolje\u0107u bio kulturni centar. Tu su oduvijek \u017eivjeli pripadnici \u010detiri velike religije. Mo\u017ee li ta slika malog grada koji raste uz most i postaje slikom svijeta u obi\u010dnim odnosima malih ljudi, njihovim strahovima i njihovim radostima biti slika Svijeta? Mo\u017ee li se na sukobu ruralaca koji sti\u017eu u grad i imaju svoje strahove od nepoznatog razvijati teza o potencijalnom velikom sukobu koji proizlazi iz nepoznatoga? Na kraju, je li nepoznavanje bi\u0107a, obi\u010daja, tradicije drugoga prilika za nepovjerenje, sumnju, strah, sukob, rat… Je li MOST prilika, jesu li dvije obale mogu\u0107nost za most ili provaliju? Kada o svemu ovome razmi\u0161ljam, ja mislim, \u017eelim biti naslonjen na na\u0161u zajedni\u010dku razvalinu pro\u0161losti \u0161to drsko stremi ka nekoj nadrealnoj budu\u0107nosti. Ovom radionicom \u017eelim na primjeru mikrokozmosa moga Grada ukazati na mogu\u0107a rje\u0161enja prevladavanja sveop\u0107e podijeljenosti Svijeta danas.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Interpretacija poezije i proze te njihova scenska nadogradnja <\/strong>(voditelj: Matja\u017e \u0160malc)<\/p>\n

U radionici \u0107u dati pregled osnova analize i interpretacije poezije i proze. Razmotrit \u0107emo glavne zna\u010dajke svake vrste i pripreme za govornu interpretaciju. Kako prona\u0107i ritam pripovijedanja? \u0160to je s pauzom? \u0160to je unutarnji monolog, a \u0161to vanjski? Koja je razlika izme\u0111u monologa i dijaloga? Koja je funkcija interpunkcije u tuma\u010denju? Napravit \u0107emo analizu tekstova (poezije, proze), tra\u017eiti smisao i na\u010dine kako tekstove pribli\u017eiti u\u010denicima\/studentima. U kojoj se mjeri mo\u017ee utjecati na njihovu interpretaciju? Koja je ispravna<\/em> poruka teksta? Odabrane tekstove smjestit \u0107emo u razli\u010dite situacije i motivacije kako bi prona\u0161li razli\u010dite interpretacije istog teksta. U tre\u0107em dijelu radionice upoznat \u0107emo se sa scenskom nadogradnju teksta. \u0160to nadogra\u0111uje tekst i \u0161to naru\u0161ava njegov poruku? Koja je funkcija tijela i drugih kazali\u0161nih elemenata (svjetlo, glazba, zvuk, mizanscena…) u interpretaciji? Polaznici neka pripreme ulomke (pjesme ili prozne tekstove) koje bi \u017eeljeli obra\u0111ivati na radionici.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Sloboda <\/strong>(voditelj: Milan Ma\u0111arev)<\/p>\n

Tijekom Gradionice Sloboda kombiniraju se elementi buto plesa i psihodrame. U prvom se dijelu grupa dijeli u parove tako da jedni izabiru biljku koja odgovara njihovom psiholo\u0161kom profilu, a drugi sebi odgovaraju\u0107i vjetar. Uspostavlja se neverbalna komunikacija izme\u0111u parova koji onda zamijene uloge. U drugom se dijelu uspostavlja verbalna komunikacija. U tre\u0107em dijelu Gradionice mogu se proraditi odre\u0111ene \u017eivotno-kazali\u0161ne situacije iz \u017eivota protagonista sa \u010dlanovima grupe uz mogu\u0107nost promjene sebe, okoline i kazali\u0161ta. U \u010detvrtom dijelu grupa dijeli osje\u0107aje i osobna iskustva s protagonistom. NAPOMENA: Sudionici radionice trebaju do\u0107i le\u017eerno odjeveni i obuveni te biti bar 15 minuta ranije spremni za rad. Po\u017eeljno je da oni koji su po\u010deli i zavr\u0161e radionicu. PRISUSTVO PO\u017dELJNO, SUDJELOVANJE OBAVEZNO!<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Teaching theatre to children: an independent educational subject<\/strong> (voditelj:Tasos Angelopoulos)<\/p>\n

Dramski odgoj obi\u010dno koristimo kao odgojno-obrazovnu metodu koja slu\u017ei postizanju kurikularnih i\/ili odgojnih ciljeva. Pritom \u010desto zaboravljamo da je kazali\u0161te poseban obrazovni predmet, ono pou\u010dava zajedni\u010dkim radom i estetskim iskustvom. Ali, kako se djecu mo\u017ee pou\u010davati kazali\u0161tu? I \u0161to je, uostalom, kazali\u0161te? Radionica \u0107e omogu\u0107iti polaznicima da primjenom dramskih igara osvijeste osnove kazali\u0161nog izra\u017eavanja (prostor, vrijeme, me\u0111uodnose), ali i da ta izra\u017eajna sredstva upotrijebe u stvaranju kratke scenske izvedbe. Struktura radionice zami\u0161ljena je kao demonstracija rada s djecom i mladima, rada \u010diji je cilj pou\u010davanje kazali\u0161ta.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Dramske metode u nastavi, Galeb Jonathan Livingston<\/em><\/strong> (voditeljica: Snje\u017eana \u010cubrilo)<\/p>\n

U uvodnom djelu vje\u017ebama i igrama prizivamo<\/em> svijet ptica (kipovi, glasanje, zvu\u010dno dozivanje). Nastavljamo s izvo\u0111enjem skupnih scena dijelova teksta Galeb J. Livingston<\/em> koje \u0107e sudionici pripremiti samostalno biraju\u0107i prikaziva\u010dke tehnike ili prema zadanom obrascu (ovisi o broju sudionika): igranje uloga, zamrznuti prizori, izra\u017eajno \u010ditanje, naracija, tunel misli i sl. Skupne scene izvode se prema utvr\u0111enom redu (slijede\u0107i knji\u017eevni tekst) jedna za drugom u nizu, bez stanke. Nakon kra\u0107eg opu\u0161tanja sudionici biraju lik iz prikazanih scena i zauzimaju poziciju na dijagramu stavova. Slijedi izra\u017eavanje stavova i obja\u0161njavanje iz pozicije knji\u017eevnog lika, a potom iz svoje stvarne \u017eivotne pozicije. Slijedi razgovor o iskustvu sudjelovanja i o vrijednosti primjene dramskih metoda u nastavi. Ciljevi: pokazati vrijednost primjene dramskih metoda u nastavi i pokazati da porabu dramskih metoda ne treba shvatiti samo kao u\u010denje igrom ili opu\u0161tanje, iako je i to dobrodo\u0161la vrijednost koja ima svoje mjesto u nastavnom procesu, nego kao promi\u0161ljeno i odgovorno planiranje u kojemu se od u\u010ditelja tra\u017ei odre\u0111ena stru\u010dnost i znanje dramske pedagogije u integraciji i korelaciji s razli\u010ditim \u0161kolskim sadr\u017eajima. Opisanom radionicom ostvarivi su integrirani ciljevi nastave jezika i knji\u017eevnosti te gra\u0111anskoga odgoja i obrazovanja, kao i razvijanje dramske kreativnosti.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Izborni program Dramskog odgoja u \u0161kolama<\/strong> (voditeljica: Nikolina Marini\u0107)<\/p>\n

Cilj je radionice osvje\u0161tavanje va\u017enosti dramskog odgoja u izbornim ili fakultativnim programima osnovnih i srednjih \u0161kola te mogu\u0107nosti njihove implementacije; planiranje i programiranje kurikula Dramskog odgoja; zajedni\u010dki rad na prijedlogu programa u cilju stvaranja \u0161to kvalitetnijeg dokumenta; razgovor o mogu\u0107nostima operacionalizacije ciljeva i rad na sadr\u017eajima kurikula.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Dramska igra kao poligon stvarala\u010dkom prepri\u010davanju<\/strong> (voditeljica: Iva Nemec)<\/p>\n

Polaznici radionice upoznat \u0107e dramske igre i tehnike koje se mogu koristiti u svakodnevnom radu u nastavnom procesu, a cilj im je osposobiti u\u010denike da oslobode svoj govorni aparat i steknu samopouzdanje u verbalizaciji i artikulaciji vlastitih misli. Polaznici radionice pro\u0107i \u0107e proces upoznavanja dramskih igara za opu\u0161tanje, imaginaciju, realizaciju govora, igre za poticanje kreativnog mi\u0161ljenja, pri\u010danja i prepri\u010davanja. Na primjeru kra\u0107eg knji\u017eevnog teksta, polaznici \u0107e iskustveno pro\u0107i razli\u010dite oblike na\u010dina pripovijedanja te istovremeno osvijestiti \u0161aroliku lepezu mogu\u0107nosti kori\u0161tenja dramskih metoda u nastavi jezi\u010dnog izra\u017eavanja te uvidjeti u kojoj mjeri dramska igra pru\u017ea mogu\u0107nost slobodnog izra\u017eavanja i osloba\u0111anja stvarala\u010dkog potencijala. Ciljevi radionice su: usvojiti na\u010dela dramske pedagogije, razviti sposobnost prepri\u010davanja kra\u0107eg knji\u017eevnog teksta, uvje\u017ebati metode pri\u010danja po sje\u0107anju, upoznati oblike uporabe razli\u010ditih na\u010dina izra\u017eavanja, razlu\u010diti sa\u017eeto od stvarala\u010dkog prepri\u010davanja po\u0161tuju\u0107i dijelove fabule, utvrditi mogu\u0107nost korelacije dramskog odgoja s nastavnim jedinicama i usvojiti mehanizme poticanja govora i stvarala\u010dkog prepri\u010davanja.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Procesna drama Carevo novo ruho<\/em><\/strong> (voditeljica: Tanja Novak)<\/p>\n

Voditeljica na primjeru dobro poznate bajke obra\u0111uje sadr\u017eaje gra\u0111anskoga odgoja i obrazovanja za 4. razred osnovne \u0161kole te ih korelira sa sadr\u017eajima predmeta Hrvatski jezik primjenom dramskih aktivnosti. Sudionici radionice upoznat \u0107e sljede\u0107e dramske tehnike i metode: voditelj u ulozi (razli\u010diti tipovi uloga), vo\u0111ena improvizacija, istovremeni rad manjih grupa u ulozi, zamrznute\/\u017eive slike, unutarnji monolog, improvizirani prizori, dijagonala i ogrta\u010da stru\u010dnjaka (izvedenica).<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Radionica Repeticije – kako slu\u0161ati, vidjeti i prihvatiti stanja, zbivanja i emocije<\/strong> (voditeljica: Nikolina Bakmaz)<\/p>\n

Radionica je osmi\u0161ljena prema na\u010delu najpoznatije vje\u017ebe Sanforda Meisnera, vje\u017ebe Repeticije. Sudionici \u0107e biti upoznati s procesom \u010detiri stupnja vje\u017ebe Repeticije: mehani\u010dka repeticija, prora\u0111ivanje partnera, repeticija uz radnju i repeticija uz kontekst. Slu\u0161anje i odgovaranje je esencija \u010dinjenja, a realnost \u010dinjenja na sceni je temelj za dobru izvedbu. Prilikom slu\u0161anja i odgovaranja u sudionicima se doga\u0111aju PROMJENE koje ovom vje\u017ebom treniramo i \u017eelimo osvijestiti. Promjene se doga\u0111aju: kada moramo re\u0107i istinu \u2013 uklju\u010duje nam se ljudski bazi\u010dni instinkt, kada nam se nagomilavaju emocije, kada imamo osobni stav, kada se promijeni partnerovo pona\u0161anje i kad moramo promotriti ne\u0161to \u0161to se dogodilo u nama samima. Ciljevi radionice: osvijestiti razine slu\u0161anja, gledanja i reagiranja; istinski slu\u0161ati, istinski vidjeti, istinski reagirati; osvijestiti koja je moja istina; <\/em>proto\u010dno otpu\u0161tanje i izmjena istinitih emocija; razvijanje i izra\u017eavanje osobnog stava i sagledavanje i prihva\u0107anje promjene stanja u sebi i drugima. Krajnji idealni cilj vje\u017ebe Repeticije jest da smo sposobni promijeniti sva stanja i emocije potpuno istinito i u kratkom periodu.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Radionica pripovijedanja (storytelling<\/em>)<\/strong> (voditeljice: Dijana Zori\u0107 i Ana Grzunov)<\/p>\n

Polaznike \u0107emo educirati u smjeru interaktivnog, proaktivnog i zabavnog na\u010dina pripovijedanja koji je nu\u017ean da bi motivirao publiku da prati predavanje, a onda i da se u njega i uklju\u010di pitanjima, komentarima, analizama i ostalim vrstama dijaloga. Predstavit \u0107emo tehnike i na\u010dine pripovijedanja kojima se slu\u017eimo da bi postigli i vje\u0161to predavanje, ali i pozitivnu, proaktivnu i dinami\u010dnu atmosferu u razredu. Prakti\u010dnim primjerima demonstrirat \u0107emo kako na stru\u010dan, a u isto vrijeme zabavan na\u010din, opustiti publiku, privu\u0107i njihovu pozornost, odr\u017eavati koncentraciju i motivirati ju za dijalog. Vje\u017ebat \u0107emo razvoj kriti\u010dke \u010ditala\u010dke svijesti, mo\u0107 imaginacije i vje\u0161tinu prevo\u0111enja<\/em> nekog djela u svakodnevni kontekst. Teorijsku i prakti\u010dnu nastavu zamislile smo kao interaktivan dijalog u kojem \u0107emo razraditi sve planirane teme. Cilj je probuditi kriti\u010dku i kreativnu svijest publike i stvoriti dinami\u010dnu, proaktivnu i opu\u0161tenu atmosferu. Nakon na\u0161e demonstracije, polaznici \u0107e sami zauzeti mjesto predava\u010da i interpretirati grupi odre\u0111eno djelo ili dio djela na svoj na\u010din. Ukazat \u0107emo na klasi\u010dne zamke pripovijedanja i interpretacije kao \u0161to su tempo, dinamika, kontekst ili unaprijed postavljena teza. Jednostavno, vje\u017ebat \u0107emo interpretaciju na druk\u010diji na\u010din, s osobitim naglaskom na mladu i mla\u0111u publiku za koju vrijede posebna pravila.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Tko ne djeluje, sudjeluje!<\/strong> (voditeljice: Josipa Luli\u0107 i Marija \u0160imokovi\u0107 Sikavica)<\/p>\n

Zagreba\u010dko savjetovali\u0161te protiv nasilja djece i mladih Luka Ritz<\/em> provodi prevencijske projekte koriste\u0107i se dru\u0161tveno-anga\u017eiranim kazali\u0161tem: forum-kazali\u0161tem. Forum-kazali\u0161te vrsta je kazali\u0161ta potla\u010denih – interaktivnog kazali\u0161ta koje je razvio A. Boal, brazilski kazali\u0161ni re\u017eiser i dramski pedagog. Baziraju\u0107i se na teorijskoj i metodolo\u0161koj osnovi kriti\u010dke pedagogije P. Freirea, Boalova je ideja da je kazali\u0161te savr\u0161eni oblik dijaloga koji nudi mogu\u0107nost artikulacije i rje\u0161avanja problema samim potla\u010denima. Cilj radionice jest predstaviti metodu i mogu\u0107nosti forum-kazali\u0161ta kao primjera dobre prakse u osnovnim i srednjim \u0161kolama interaktivnom izvedbom forum-pri\u010de. Sudionici\/sudionice radionice imat \u0107e priliku biti aktivna publika na predstavi te direktno iskusiti metodu. Nakon izvedbe kratke scene s fiksnom strukturom sudionici dobivaju mogu\u0107nost intervencije stupaju\u0107i u scenu kao protagonisti\/tritagonisti te \u0107e tako isprobati svoje ideje za rje\u0161avanje problema. Djeluju\u0107i unutar sigurnog kazali\u0161nog prostora, kreirat \u0107e prostor direktne akcije, \u010duti ideje, znanja i iskustva drugih. Sudionici \u0107e osvijestiti i imenovati prikazani problem, ispitati njegove uzroke, aktivo poku\u0161ati do\u0107i do razli\u010ditih rje\u0161enja zauzimanjem za sebe i za druge. U prvom dijelu radionice metoda \u0107e biti predstavljena kratkim teorijskim uvodom, a nakon toga kre\u0107e izvedba scene uz djelovanje publike. Kraj je otvoren za pitanja i razgovor o praksi forum-kazali\u0161ta u \u0161kolama.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>U potrazi za lutkom – \u0161to sve lutka mo\u017ee biti<\/strong> (voditeljica: Marijana \u017dupani\u0107 Beni\u0107)<\/p>\n

Radionica je osmi\u0161ljena kao uvod u lutkarstvo kao integriranu umjetnost, odnosno lutkarstvo kao jedinstvo do\u017eivljaja pokreta, likovnoga, glazbenog, dramskog i plesnog izraza putem razli\u010ditih improvizacija s ponu\u0111enim materijalom. Izradom improviziranih lutaka od ponu\u0111enih materijala, predmeta, dijelova tijela i animiranja lutaka na sceni<\/em>, polaznici \u0107e se uvoditi u proces kreativnog pristupa mediju. U ovoj radionici lutke se izra\u0111uju se kori\u0161tenjem ponu\u0111enog pribora i materijala, a cilj je trenutni nastanak i nestanak lutke gu\u017evanjem, trganjem, spajanjem\u2026 unutar lutkarske improvizacije. Interaktivnim oblicima rada, sudionici \u0107e u manjim skupinama sudjeluju\u0107i u izradi, animaciji, dramatizaciji lutaka, nastanku lutkarskih improvizaciju, aktivnim suradni\u010dkim odnosom, razmjenom mi\u0161ljenja i ideja te analizom rada ste\u0107i poticajno iskustvo primjenjivo u radu s djecom (u vrti\u0107u, \u0161koli ili slobodnim aktivnostima). Cilj je radionice stru\u010dno usavr\u0161avanje polaznika, u\u010ditelja, odgajatelja te svih koji rade s djecom, a zanima ih lutkarstvo kao umjetnost kojom \u017eele poticati djecu na kreativno i stvarala\u010dko izra\u017eavanje te popularizacija lutke u odgojno-obrazovnim ustanovama.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Muzi\u010dko-dramska radionica<\/strong> (voditeljica: Olivera Milojevi\u0107)<\/p>\n

Na ovoj radionici bavimo se disanjem, pjevanjem i interpretacijom. Radimo vje\u017ebe disanja, vje\u017ebe za glas – istra\u017eujemo kako pravilno emitirati ton, kako opustiti svoje tijelo i otvoriti grlo. Vje\u017ebamo ritam. Zatim, bit \u0107emo mali skladatelji – pi\u0161emo tekstove pjesama, osmi\u0161ljavamo melodije i koreografije te izvodimo svoja mala remek-djela. Pravilno disanje i pravilna emisija tona su svima podjednako potrebni, bili mi scenski umjetnici, nastavnici, spikeri, javni govornici i sl. Radionica je namijenjena nastavnicima i dramskim pedagozima koji rade s djecom, mladima ili odraslima. Cilj je radionice osna\u017eivanje voditelja dramskih grupa da upotrebljavaju pjevanje i glazbu u svom radu, kao i da kombiniraju razli\u010dite medije.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Dramatizacija proznog teksta<\/strong> \u2013 narodne pri\u010de i basne<\/strong> (voditeljica: Matilda Markovi\u0107)<\/p>\n

Sudionici \u0107e na predlo\u0161ku basne oblikovati dramski tekst u skladu s njegovim zakonitostima, kratiti i izdvajati bitno, izraditi scenoslijed, pisati dijaloge i didaskalije. Osvijestit \u0107e da svako umjetni\u010dko djelo \u0161alje poruku i razumijevanje te poruke te na\u010din na koji \u0107e primatelj i gledatelj shvatiti poruku teksta. Sudionici \u0107e prilagoditi tekst dramskom izvo\u0111enju, razlu\u010diti bitno od nebitnog. \u0160to (koji motiv) pokre\u0107e radnju? Koji lik pokre\u0107e radnju? Odredit \u0107e problematiku teksta i uo\u010diti dramski sukob. Etape dramatizacije: 1. \u010ditanje basne ili narodne pri\u010de; 2. pisanje sinopsisa – ukratko prepri\u010dana cijela radnja, 3. odre\u0111ivanje likova i njihovih osobina, odre\u0111ivanje mjesta i vremena radnje, prostora na kojima se doga\u0111a radnja, 4. odre\u0111ivanje publike, uzrasta za koji pi\u0161ete, 5.odre\u0111ivanje i postavljanje problema koji dovodi do dramskog sukoba, 6. pisanje scenoslijeda – podjela radnje po logi\u010dnim\u00a0 cjelinama, 7. kompozicija – razrada kompozicijskih dijelova (uvod, zaplet, vrhunac, rasplet) i spajanje sa scenama i 8. dramatizacija teksta – razrada i raspisivanje dijaloga po scenama. Sudionici \u0107e o\u017eivjeti<\/em> likove i dati im neke neobi\u010dne osobine, tikove, po\u0161tapalice i sl.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Plesna radionica za dramske prakti\u010dare<\/strong> (voditeljica: Nata\u0161a Milojevi\u0107)<\/p>\n

Radionica \u0107e obuhvatiti osnovne tehnike suvremenog plesa i fizi\u010dkog teatra koje se mogu primijeniti u dramskom radu s djecom, mladima i odraslima. Radionica je koncipirana tako da sudionici putem osobnog iskustva prolaze tehnike koje mogu primijeniti u svom dramskom radu. Polaznicima nije potrebno prethodno plesno iskustvo. U fokusu radionice bit \u0107e stvaranje grupe dinamike i neverbalne komunikacije na sceni. Ideja radionice je da kod sudionika osvijesti pojmove tijela u prostoru i mogu\u0107nosti tijela na sceni. Tehnike suvremenog plesa pogodne su za rad sa svima, bez obzira na fizi\u010dke predispozicije s obzirom da se zasnivaju na osobnim materijalima, koji se dijele i prilago\u0111avaju grupi tako da ih svi sudionici mogu izvesti. Ovako nastali materijali mogu biti zasebne cjeline, performansi, predstave ili dijelovi verbalnih predstava.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Dramska aktivnost u vrti\u0107u s ciljem kreativnog izra\u017eavanja djece<\/strong> (voditeljica: Ana Kr\u010dar-Velimirovi\u0107)<\/p>\n

U svakodnevnom radu u vrti\u0107u koristim dramsku aktivnost kako bih potpomogla cjelovit osobni razvoj djece. Pritom stvaram uvjete kako bi djeca izra\u017eavala svoje osje\u0107aje i sposobnosti, razvijala govor i kreativnost, stjecala sigurnost i samopouzdanje, razvila empati\u010dnost i prosocijalno pona\u0161anja. Dramsku aktivnost karakterizira aktivno u\u017eivljavanje u zami\u0161ljene situacije i lak\u0161e prihva\u0107anje i upoznavanje svijeta koji nas okru\u017euje \u0161to koristim u radu na projektima iz razli\u010ditih podru\u010dja dje\u010djih zanimanja. Po\u0161tuju\u0107i interes, mogu\u0107nosti i potrebe djece, zajedni\u010dki kreiramo javne nastupe kao odraz dramskog stvarala\u0161tva skupine. Radionica u prvom dijelu sadr\u017ei igre sa sudionicima kao uvod u primjere iz prakse. U radionici se upoznajemo s va\u017eno\u0161\u0107u dramskog odgoja u pred\u0161kolskom uzrastu. Polaznicima \u0107u predo\u010diti audio-zapise na kojima djeca izra\u017eavaju svoj do\u017eivljaj dramske aktivnosti, fotografije i video-zapise te razli\u010dite primjere dramskih aktivnosti koje prate razvojne mogu\u0107nosti djece u vrti\u0107u.<\/p>\n

Dramska pedagogija u programu ranog u\u010denja stranog jezika<\/strong> (voditeljica: Renata Marinkovi\u0107 Krvavica)<\/p>\n

Sudionici radionice upoznat \u0107e se s na\u010dinom na koji se dramska pedagogija mo\u017ee integrirati u program ranog u\u010denja stranog jezika. Primjenom prakti\u010dnih aktivnosti, kojima je cilj poticanje spontanog, prirodnog jezika, razvoj samopouzdanja, prevladavanje govornih blokada i boga\u0107enje vokabulara, sudionici \u0107e prakti\u010dnim radom upoznati tehnike i metode dramske pedagogije. Na kraju ove radionice sudionici \u0107e biti u mogu\u0107nosti sami napraviti malu kazali\u0161nu predstavu.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Stvaranje predstave za djecu<\/strong> (voditelji: Dragica Vino\u017egani\u0107 Rodbini\u0107 i Velimir Bulovi\u0107)<\/p>\n

Cilj je radionice senzibilizirati, potaknuti i ohrabriti sudionike na kreativno dramsko-scensko izra\u017eavanje u radu s djecom i za djecu. U uvodnom dijelu radionice voditelji-odgajatelji \u0107e svojim prikazom primjera dobre odgojno-obrazovne prakse i isje\u010dcima iz svojih predstava pokazati sudionicima bitne elemente za stvaranje predstave s djecom i za djecu (umjetni\u010dki tekst koji se prilago\u0111ava i stavlja u dijalo\u0161ku formu; glazba kao poticaj i kulisa za dramsko-scenski izraz; izrada i animacija scenske lutke; interakcija lutke i glumca; uloga pripovjeda\u010da; PPT-prezentacija i kratki film). U sredi\u0161njem dijelu radionice sudionike se dijeli u tri skupine s odre\u0111enim zadatcima: (lutkarske improvizacije uz glazbu, uprizorenje scena iz poznatih bajki neverbalnom komunikacijom i stvaranje predstave<\/em> ponu\u0111enim lutkama i tekstom kao predlo\u0161kom. U zavr\u0161nom dijelu sudionici \u0107e prikazati svoj rad i razmijeniti svoja iskustva.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>We are all mad here, drama ideas for English classroom<\/strong> (voditeljica: Dijana Mate\u0161a)<\/p>\n

The aim of this workshop is to provide teachers with simple ideas to use a famous extract from Alice in the Wonderland to create various improvisations, which can lead to short performances. The workshop will start with a vocal warm-up (whispering numbers quickly to 153 \u2013 anniversary of Alice in the Wonderland).\u00a0 Participants will then be asked to improvise a crazy answer to why\/what they were counting, thus creating the atmosphere of the unexpected magic to call Alice in the Wonderland to mind. Next, we will recall some of the memorable characters, focusing on Cheshire Cat.\u00a0 In our next activity, we will learn the famous ‘We are all mad here’ dialogue by heart. After that, various settings and characters will be discussed in terms of possibilities of enacting the same dialogue.\u00a0 Participants will then work in groups to prepare their own improvisations. Basic improvisation rules will be discussed prior to the actual work. Groups will be monitored and led in their improvisations. Finally, improvisations will be performed and commented on, and possibilities of use in an English classroom discussed. Teachers will thus have experienced the activities before use in classroom.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Dramske metode u nastavi Hrvatskoga jezika u srednjoj \u0161koli<\/strong> (voditeljica: \u017deljka \u017dupan Vuksan)<\/p>\n

Cilj je radionice pokazati nove metode pou\u010davanja temeljene na iskustvenom i suradni\u010dkom u\u010denju. U radionici \u0107u pomo\u0107u dramskih tehnika obraditi pripovijetku Tena <\/em>Josipa Kozarca. Dramske tehnike: \u017eive slike, misli u glavi, vru\u0107a stolica, devet okvira (Dorothy Heathcote).<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Dramske metode u nastavi prirode i dru\u0161tva<\/strong> (voditeljica: Vedrana Juro\u0161)<\/p>\n

Radionica je zami\u0161ljena kao primjer dobre prakse. Dramski izraz kao metoda rada, osim u nastavi Hrvatskog jezika, primjenjiv je i u drugim nastavnim predmetima. Na radionici donosim primjer dramskih metoda na satu prirode i dru\u0161tva. Po\u010detak radionice zami\u0161ljen je kao uvod (igre upoznavanja, zagrijavanja, zbli\u017eavanja skupine, razvrstavanja u skupine) dok se u glavnom dijelu radionica bavi nastavnom jedinicom Gospodarstvo i za\u0161tita okoli\u0161a<\/em> te prikazuje nastavni sat i usvajanje nastavne jedinice primjenom motivacijskih igara, razli\u010ditih dramskih tehnika i metoda (ogrta\u010d stru\u010dnjaka, u\u010ditelj u ulozi, sastanak…). Radionica zavr\u0161ava razli\u010ditim igrama i vje\u017ebama primjenjivim u svim nastavnim predmetima i u radu s dramskim skupinama.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Od zvuka do igre<\/strong> (voditeljica: Dorotea Buntak)<\/p>\n

Polaznici \u0107e samostalno upoznavati instrumente Orffova instrumentarija i svirati ih na razli\u010dite na\u010dine. Uo\u010dit \u0107e da rije\u010di i re\u010denice imaju ritam. Ritam se mo\u017ee svirati instrumentima. Razli\u010diti ritmovi mogu se povezati u cjeline ili izvoditi istovremeno. Zvukom se mogu oslikavati rije\u010di, re\u010denice i zvukovi iz prirode. Kombiniranjem zvukova na razli\u010dite na\u010dine dobiva se nova zvukovna slika ili pri\u010da. Polaznici \u0107e na razli\u010dite nove na\u010dine nau\u010diti stvarati nove zvukovne pri\u010de. Ciljevi: uo\u010diti ritam rije\u010di i re\u010denica, obilje\u017eiti pojedine rije\u010di ili re\u010denice zvukom glazbala, opona\u0161ati zvukove neposrednog okoli\u0161a, izmi\u0161ljati male ritamske cjeline izgovorom glasova, rije\u010dima i ritamskim instrumentima i slobodno improvizirati glasovima, rije\u010dima i glazbalima.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Scenu, kostime, rekvizite rije\u0161iti je lako… evo kako!<\/strong> (voditeljica: Margareta Mila\u010di\u0107)<\/p>\n

Radionica \u0107e se baviti osmi\u0161ljavanjem i oblikovanjem vizualnog identiteta predstava. Radionica nije samo likovnog tipa, ve\u0107 joj je cilj razvijati kreativnost u punom smislu tog pojma, poticati slobodu izra\u017eavanja i osloboditi polaznike straha od samostalnog stvaranja likovnih oblika. Osim poticanja sudionika na stvarala\u010dki rad, pove\u0107anja vlastite motivacije i samopouzdanja, svrha je radionice pribli\u017eiti polaznicima mogu\u0107nosti izrade jednostavnih scenografskih i kostimografskih rje\u0161enja kao i idejna oblikovanja rekvizita za potrebe predstava. Treba li uop\u0107e predstavi scenografija? \u0160to sve mo\u017ee biti scenografija i kako ju oblikovati? Na koji na\u010din vizualnim elementima u\u010diniti predstavu zanimljivijom? Rekviziti \u2013 uzeti gotove, napraviti ih ili zami\u0161ljati? Gdje tra\u017eiti inspiraciju, kako i gdje tra\u017eiti materijale i na koji na\u010din izraditi rekvizite bez prevelikog iskustva? Treba li koko\u0161 imati kljun? \u0160to \u0107e publiku ubosti u oko, a vi kao re\u017eiser ne\u0107ete ni primijetiti? Samo su neka od pitanja kojima \u0107emo se baviti na ovoj radionici.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Priprema za javni nastup<\/strong> (voditeljica Ana Taka\u010d)<\/p>\n

PRIPREMA ZA JAVNI NASTUP pred publikom uklju\u010duje poznavanje klju\u010dnih elemenata da bismo svjesnije i ugodnije do\u017eivjeli to iskustvo na obostrano zadovoljstvo jasno prenijev\u0161i namjeru. Na ovoj radionici to \u010dinimo pripremom tijela kao na\u0161eg instrumenta preko dramskih igara i gluma\u010dkih metoda zasnovanih na tehnikama M. Chekhova, K. S. Stanislavskog i L. Strasberga. Zajedni\u010dko svim ljudima koji javno nastupaju jest trema – prirodni odaziv tijela da na\u0161a osjetila stavi u budno stanje i dovede do svjesnog do\u017eivljavanja vremena i prostora u kojem se nalazimo i djelujemo. Tremu pretvaramo u partnera nizom opu\u0161taju\u0107ih i energetskih vje\u017ebi (vje\u017ebe opu\u0161tanja, vje\u017ebe osjetilnog pam\u0107enja, pozornosti i koncentracije, vje\u017ebe komunikacije, vje\u017ebe imaginacije i vje\u017ebe ekspresivnosti). Cilj je tih vje\u017ebi da nas dovede u stanje prisutnosti i zadovoljstva iz kojeg mo\u017eemo kreativno djelovati, oslobo\u0111eni od sputavaju\u0107ih tenzija. Pritom razvijamo ekspresivnost, senzibilnost, osje\u0107aj za istinitost, opravdanost, autenti\u010dnost, eti\u010dnost, svijest o va\u017enosti pojedinca unutar grupe, grupnu povezanost te odgovornost za osobno djelovanje. Vje\u017ebe su podijeljene u individualne, partnerske i grupne te svatko dobiva individualan pristup. Fizi\u010dki trening prati i teorijski dio.<\/p>\n

Tijelo ne zna lagati! <\/em><\/p>\n

Michael Chekhov<\/p>\n

Gluma\u010dke tehnike u dramskom radu <\/strong>(voditelj: Marin Bukvi\u0107)<\/p>\n

Radionica je interdisciplinarna i progovara o najpoznatijim svjetskim gluma\u010dkim tehnikama i mogu\u0107nostima njihove prilagodbe razli\u010ditim uzrastima. Kako neke od tehnika glume zahtijevaju emotivno-psihi\u010dku zrelost samim time nisu pogodne za rad sa svim uzrastima. Zbog toga \u0107e polaznici radionice biti upoznati s tehnikama glume K. S. Stanislavskog, L. Strassberga i M. \u010cehova te modificiranim fragmentima njihovih metoda koje mogu koristiti i voditelji u radu s bilo kojim uzrastom. Radionica je pogodna i za one voditelje koji se u svom radu vi\u0161e usmjeravaju na kazali\u0161nu komponentu odgoja (stvaranje i produkcija konkretnih dramskih komada) te one koji u svojim grupama imaju polaznike koji se \u017eele baviti konkretnom dramskom umjetno\u0161\u0107u (glumom). Ciljevi radionice: upoznavanje sudionika s osnovnim gluma\u010dkim i scenskim zakonitostima i upoznavanje sudionika s tehnikama glume K. S. Stanislavskog, L. Strassberga i M. \u010cehova.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Razumijevanje potreba drugih i odgovorno pomaganje – Milosrdni Samarijanac<\/em><\/strong> (voditeljica: Nata\u0161a Roginek)<\/p>\n

Primijenjene dramskopedago\u0161ke metode: padamo u nesvijest, izra\u017eajno \u010ditanje, vo\u0111ena improvizacija, pantomima, vru\u0107i stolac i forum-kazali\u0161te. O\u010dekivani ishodi: u\u010denik prihva\u0107a odgovornost za svoje postupke, razumije i uva\u017eava pojam dostojanstva osobe, po\u0161tuje ravnopravnost i nediskriminaciju u odnosu na spol, dob, etni\u010dku, nacionalnu, vjersku i rasnu pripadnost te socijalno-ekonomski status, osvje\u0161tava i uklanja stereotipe i predrasude. Navedenu pri\u010du predstavljam kao obradu jedne nastavne jedinice po etapama problemsko- stvarala\u010dkog metodi\u010dkog sustava. Cilj je nastavne jedinice prispodobom o milosrdnom Samarijancu kod u\u010denika razvijati osje\u0107aj za primje\u0107ivanje bli\u017enjih i njihovih nevolja te odliku spremnosti suosje\u0107anja i pomaganja. Planirani ishodi su sljede\u0107i: kognitivni (u\u010denik \u0107e upoznati osuvremenjenu prispodobu o milosrdnom Samarijancu koja \u0107e ga potaknuti na razmi\u0161ljanje da ljep\u0161e i bolje \u017eivimo kada si me\u0111usobno poma\u017eemo), psihomotori\u010dki (u\u010denik \u0107e razvijati sposobnosti scenskog u\u017eivljavanja u problemsku situaciju, promi\u0161ljati i u\u017eivljavati se u postavljene situacijske probleme spontanim stvarala\u0161tvom i ekspresijom) i afektivni (u\u010denik \u0107e biti potaknut na potrebu pomaganja drugima aktivnim sudjelovanjem, promi\u0161ljanjem i u\u017eivljavanjem u postavljene situacijske probleme).<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kako napraviti godi\u0161nji plan i program rada dramske grupe \/ Kako isplanirati sat rada dramske grupe (voditeljica: Ines \u0160kufli\u0107-Horvat) Djeca i mladi u dramskoj skupini razvijaju ma\u0161tu i kreativnost, govorno i tjelesno izra\u017eavanje. Razvijaju komunikacijske i izvedbene vje\u0161tine, kriti\u010dko promi\u0161ljanje, razvijaju osobnost, partnerske odnose\u2026 U\u010de raditi u skupini, upoznaju se s kazali\u0161tem kao medijem. Uobi\u010dajeno … <\/p>\n

Nastavi \u010ditati “Opisi radionica”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"sfsi_plus_gutenberg_text_before_share":"","sfsi_plus_gutenberg_show_text_before_share":"","sfsi_plus_gutenberg_icon_type":"","sfsi_plus_gutenberg_icon_alignemt":"","sfsi_plus_gutenburg_max_per_row":"","footnotes":""},"class_list":["post-357","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/dramskapedagogija.ufzg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/357","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/dramskapedagogija.ufzg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/dramskapedagogija.ufzg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dramskapedagogija.ufzg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dramskapedagogija.ufzg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=357"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/dramskapedagogija.ufzg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/357\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1440,"href":"https:\/\/dramskapedagogija.ufzg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/357\/revisions\/1440"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/dramskapedagogija.ufzg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=357"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}