3. ZNANSTVENO-UMJETNIČKI SIMPOZIJ: KAKO DRAMSKO IZRAŽAVANJE DOPRINOSI KVALITETI POUČAVANJA
Iva Nemec: Procesna drama kao mjesto susreta s književnim likom
Suvremena nastava književnosti trebala bi učeniku omogućiti doživljaj i spoznaju književnoga djela te ga dovesti u situacije da stvaralački reagira. Uvođenje dramskih metoda u nastavu književnosti i jezika pokazalo se kao kreativniji pristup nastavi, koji učenici rado prihvaćaju. Jedan je od takvih pristupa i procesna drama. Njezino svojstvo jest otvaranje mogućnosti ulaženja u različite dramske svjetove. Ako interpretaciju književnoga lika uspijemo strukturirati tako da učeniku te svjetove otvorimo, sa sigurnošću smo pokrenuli učenikovu emocionalnu, intelektualnu i stvaralačku aktivnost. U ovoj se radionici procesnom dramom pokušava približiti jednom književnom liku te istovremeno ostvariti odgojno-obrazovne ishode iz područja književnost i stvaralaštvo.
Tea Gavrilović Smolić: Engleska dramska radionica
Cilj ove radionice jest predstavljanje vlastitoga dramskopedagoškog rada u nastavi te iskustava stečenih u dugogodišnjem radu s djecom u dramskim radionicama na engleskome jeziku. Prikazane aktivnosti i način rada mogle bi poslužiti kao inspiracija, ideja ili poticaj učiteljima jezika za primjenu dramskih aktivnosti u nastavi. Prvi dio obuhvatit će kratki prikaz organizacije i načina rada u Engleskoj dramskoj radionici te različitih dramskih tehnika, igara i aktivnosti koje vode do postavljanja kraćega nastupa ili cjelovite dječje predstave na engleskome jeziku. U drugome dijelu prikazat ću jednostavne dramske tehnike i aktivnosti primjenjive u svakodnevnom radu u redovnoj nastavi te načine poticanja i ravnomjernog uključivanja svih učenika u izvedbu. U završnome dijelu neke od opisanih aktivnosti bit će ilustrirane prikazivanjem isječaka iz dječjih predstava.
Matilda Marković: Dramski odgoj u razvoju medijske pismenosti
Danas je iznimno važno osvijestiti negativne strane interneta, prepoznati vrste elektroničkoga nasilja, predložiti sigurne načine korištenja interneta i društvenih mreža, predložiti smjernice za zaštitu od elektroničkoga nasilja te utvrditi sigurne načine služenja internetom. Stoga se na radionici bavimo upravo tom temom. Predložak na kojemu radimo je film Say No!(Europol 2017) nastao u sklopu Europolove kampanje protiv onlineiskorištavanja djece. Film tematizira nepromišljeno ponašanje na društvenim mrežama, iskorištavanja djece na internetu, seksualno iznuđivanje i ucjenjivanje. Na radionici ćemo primjenom različitih mehanizama zaštite nastojati osvijestiti problem koji se pojavljuje. Sudionici će spoznati kako učenicima prikazati ovaj problem, kako ih zaštititi od stvarne situacije i kojim dramskim aktivnostima ga osvijestiti te kako im omogućiti da primjenom dramskih tehnika i metoda grade svoje stavove.
Tajana Rihtarec Višnić i Marinko Pintarić: Priča iz Maštobusa – Crvenkapica
Metodički predložak za radionicu je bajka Jakoba i Wilhelma Grimma Crvenkapica.Radionicom predlažemo niz integriranih aktivnosti za interpretaciju lektirnoga djela. Započinjemo dramskim igrama povjerenja i povezivanja, a nastavljamo Pričom iz Maštobusa i interpretacijom bajke primjenom dramskih tehnika. Polaznici radionice imat će priliku upoznati neke nove dramske tehnike, prisjetiti se poznatih i vidjeti na koji se način njima koristimo u strukturiranju ishoda u nastavi književnosti.
Anamarija Cimaš, Ivana Pavišić i Zlatica Šandor: S lutkom u maštu
Lutka svojim različitim karakteristikama potiče dijete na kombiniranje vlastitih vještina, interesa i mogućnosti te za njih predstavlja izazov. Putem dramatizacije djeca uče kritički razmišljati, uče razumijevati međuljudske odnose, sagledavaju posljedice negativnoga ponašanja, razmatraju odnos dobra i zla te dobivaju priliku za konstruktivno rješavanje sukoba. Radionica je primjer dobre prakse, kojom želimo prikazati kako izradom lutaka od raznovrsnih pedagoški neoblikovanih materijala, uzimajući u obzir sve dobne skupine, pobuđujemo dječju maštu i stvaramo poticajno materijalno okruženje za razvoj ključnih kompetencija.
Snježana Čubrilo: Osmišljavanje dramskih metoda u nastavi jezika i jezičnoga izražavanja
Na radionici ćemo propitivati na koji način dramske vježbe, tehnike i metode funkcioniraju kao nastavne aktivnosti kojima se ostvaruju ciljevi nastave jezika, jezičnoga izražavanja, odnosno, hrvatskoga jezika i komunikacije. Nakon upoznavanja i izvođenja primjera dramskih aktivnosti, analizirat će se i osmišljavati u kojoj su nastavnoj fazi te aktivnosti provedive te ostvarivost nastavnih ciljeva. Propitivat ćemo načine i kriterije vrednovanja učenika u dramskoj aktivnosti. Radit ćemo na primjerima planiranja nastavnoga sata, cjeline ili projekta s dramskim aktivnostima.
Barbara Crnčan: Storytelling i dramske tehnike u interpretaciji književnih djela
Kombinacijom storytellinga i dramskih tehnika na nastavnim satima interpretacije književnih djela u učenika se razvija slušanje i komunikacijske vještine te se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi više predmetnih područja u skladu s kurikulumom. Sudionici radionice preuzet će ulogu učenika te sudjelovati u srednjoškolskom nastavnom satu Hrvatskoga jezika i obradi nastavne jedinice Okovani Prometej. Analizirati će doživljeno, a osobito načine na koje storytelling i dramske tehnike utječu na kvalitetu poučavanja te na položaj učenika kao aktivnih subjekata nastave koji slušaju, čitaju, uvjeravaju, obrazlažu, obavještavaju i stvaralački se izražavaju. Sudionici će osmisliti i isplanirati tijek nastavnog sata interpretacije književnog djela stvaranjem sheme priče i otvaranjem prostora za upotrebu dramskih tehnika koje će prilagoditi sadržaju nastavne jedinice i cilju nastavnoga sata.
Davorina Bakota: Čarobni kofer
Zašto Čarobni kofer? Na radionicu svakako moram ponijeti svoj poveći kofer u kojem se nalazi priličan broj predmeta, lutaka i komada tkanina bez kojih ju nije moguće održati. Radionicu čini 5 tematskih cjelina: Lutka u nastavi hrvatskoga jezika; Lutkarsko lektirilište; Ah, ta matematika i tablica gloženja; Lutka u nastavi prirode i društva a završavamo prikazom projekta RAZKAZ u tri dijela. Prvi je dio radionice prikazivački – sudionike upoznajem s lutkarsko-dramskim postupcima i gotovim lutkarsko-dramskim alatima, koji nam mogu biti od velike pomoći u osmišljavanju i provođenju nastavnoga procesa (dobra motivacija, usvajanje novoga gradiva, uvježbavanje i ponavljanje naučenoga…). U drugome dijelu radionice, sudionici dobivaju zadatke te uz upute i uz pomoć predmeta i lutaka iz čarobnoga kofera osmišljavaju dio nastavnoga procesa. U trećem dijelu, sudionici prikazuju svoje uratke. Radionica je primjer dobre prakse, kojom se sudionicima želi prikazati kako lutka ne mora biti komplicirana za izradu i da može biti partner u raznim nastavnim područjima i predmetima.
Andrea Damjanić Firšt: Uključivanje djece i mladih s teškoćama u razvoju u rad dramske grupe
Uključivanje djece i mladih s teškoćama u razvoju u odgojno-obrazovnu ili stvaralačku skupinu donosi izazove u pronalasku primjerenih oblika i načina njihovoga uključivanja. Cilj je ove radionice pružiti odgovarajuću edukaciju i podršku u jačanju inkluzivnoga dramskopedagoškog rada. Polaznici će se u kratkim crtama upoznati s osnovnim značajkama različitih teškoća te s različitim mogućnostima prilagodbe načina rada djeci i mladima s teškoćama. Radionica će na primjeru funkcioniranja dramske skupine sudionicima ponuditi opći uvod za razumijevanje teškoća pojedinca te neke osnovne postupke kojima se stvaraju pretpostavke za aktivno uključivanje djece i mladih s teškoćama u oblike skupnoga i zajedničkoga stvaralačkog rada u dramskoj grupi.
Božica Ditrih: Čarobni svijet lektire
Sat lektire uvijek je velik izazov. Učitelji su na mukama kako motivirati učenike da pročitaju djelo, a ne sažetak na internetu i kako da im to djelo približe i učine zanimljivim. Učenici pokušavaju izmigoljiti ovoj obavezi jer im je većina knjiga neprivlačna i teška. Kako sat lektire učiniti zanimljivim i obraditi sve što treba u opuštenoj atmosferi pokušat ćemo otkriti na radionici koristeći se dramskim tehnikama i metodama.
Denis Patafta: Radionica javnoga nastupa i učinkovite komunikacije pomoću dramskih tehnika
Radionica je namijenjena nastavnicima koji žele ostvariti kvalitetnije ozračje za rad i komunikaciju unutar učionice te posebno za one koji rade na razvijanju svojih komunikacijskih vještina i komunikacijskih vještina svojih učenika u posebnim programima dramskih i novinarskih grupa, debata, javnih nastupa, prezentacija, društvenoga aktivizma, nastave građanskog odgoja i sl. Volimo reći da je publika/sugovornik uvijek u pravu – sva odgovornost za (ne)uspješnu komunikaciju je na nama. Mi i naša publika/sugovornici zajedno sudjelujemo u javnom nastupu/komunikaciji, mi ne izvodimo za njih nego zajedno s njima. Priroda socijalne interakcije nas uči da se 7 % komunikacije odnosi na sadržaj, 38 % na način izražavanja (glas, tonalitet, tempo, ritam) a čak 55 % na fiziologiju i govor tijela. Kako na adekvatan način odgovoriti na ove zahtjeve i razumjeti prirodu svake komunikacije i javnoga nastupa? To su zadaci ove radionice na kojećemo odgovoriti pomoću dramskih tehnika i metoda, praktično, interaktivno u prostoru i pokretu.
Zvonimir Peranić: Zašto se čestice mlijeka i čestice kave ne razdvoje u šalici, svaka vrsta na svoju polovicu?
Na Bečkome središnjem groblju ukopani su mnogi umjetnici: Ludwig van Beethoven, Franz Schubert, Johannes Brahms, Antonio Salieri, Johann Strauss Stariji, Johann Strauss Mlađi, Arnold Schoenberg… Među grobovima nalazi se i onaj na kojemu je ispisano S = k log W. Jednadžba koja je opisivala neke zakonitosti naše stvarnosti i koja je Ludwiga Boltzmanna dovodila do ludila kada je dubinskipokušavao razumjeti koncept entropije. Na radionici će se prvenstveno provesti sudionike načinima promjene shvaćanja vrlo složenoga koncepta entropije temeljem odgovora na pitanje postavljeno u naslovu radionice. Ujedno će se pokazati kako se može poučavati o konceptima prostora, vremena, uzročno-posljedičnosti, stvarnostima koje nude fizikalne slike svijeta te njihovim primjenama u kreiranju dramskih situacija (režija i dramaturgija). Radionica je zamišljena i kao rasprava o metodičkome oblikovanju zadataka.
Tatjana Antić: Igranje uloga, igrifikacija i chunks
Radionica je bazirana na igranju uloga i teoriji koja se bavi komadićima, dijelovima strukture ili cijelim strukturama (chunks). Ishodište joj je njemački jezik, no poznavanje njemačkoga nije preduvjet za sudjelovanje. Radionica je namijenjena nastavnicima društvenih predmeta. Polaznici će na primjerima poduke njemačkoga u manjim skupinama kreirati modele primjenjive za poduku svoga predmeta, istražiti načine poučavanja u kojem je učenik u centru nastave, a nastavnik redatelj. Ova radionica daje virtualni pristup, odnosno promiče igrifikaciju, koja učenicima daje osjećaj uspješnosti, motivaciju za daljnje učenje i razvijaj njihovu kreativnu dimenziju. Svoje primjere i iskustva automatski ćemo postavljati online – u virtualnu bilježnicu OneNote, a pokušat ćemo kreirati i neke vrste zadataka u Loomen tečaju.
NAPOMENA: Kako bi nastavnici mogli kreirati svoje priloge/zadatke u virtualnoj bilježnici i Loomenu, moraju već prilikom prijave na radionicu napisati svoju CARNet računalnu adresu (x.y@skole.hr) i ponijeti lozinku za taj račun.
Ana Škaro: Odgojna uloga bajke u nastavi
U radionici se polazi od bajke kao lingvometodičkoga predloška na kojem se uz primjenu dramskopedagoških tehnika djeluje na odgojni aspekt učenika mlađe školske dobi. Bajka kao metafora omogućava odmak od stvarnosti u kojoj je djeci često teško otvoreno i bez osjećaja izloženosti govoriti o emocijama s kojima se susreću u odnosima s vršnjacima i odraslima. Dramskim tehnikama poput zamrznutih slika, unutarnjeg monologa ili tunela misli učitelji mogu stvoriti sigurno okruženje u kojem djeca dobivaju mogućnost improvizacijom izraziti svoje unutarnje nemire i strahove te se suočiti s reakcijama sudionika u socijalnoj interakciji. Radionica je namijenjena prvenstveno učiteljima i učiteljicama razredne nastave, a dobro su došli i svi ostali.
Marina Bićan i Eržebet Širanović: Dramskom igrom do spoznaje
Ovom radionicom sudionici će saznati kako dramskim tehnikama proširiti dječju spoznaju i interes za određenu temu (na primjeru konja). Primjenom dramskih tehnika dajemo djeci mogućnost da na zabavan način razvijaju spoznaju o određenoj temi te da razvijaju socio-emocionalnu osjetljivost. U strukturiranju radionice polazimo od dječje otvorenosti za primjenu dramskih igara i njihove prirodne sklonosti učenju primjenom igre tijekom koje se djeca oslobađaju te njihova maštovitost i kreativnost dolazi do punoga izražaja. Takav je pristup, čvrsto vjerujemo, iznimno važan i koristan jer omogućava djeci da pokažu sve što mogu i znaju. Dramskim tehnikama koje primjenjujemo u radionici, sudionici će na primjeru iz prakse saznati kako su djeca naučila prepoznavati vrste i pamtiti nazive; kako su promišljala o odnosu između ljudi i životinja i nužnoj brizi o životinjama te kako su paralelno razvijala i vještinu snalaženja u prostornim odnosima. Osim toga, djeca su uz osjećaj sigurnosti razvijala samopouzdanje i govorne te socijalne vještine.
Bogdanka Conjar i Danijela Jurac: Energetska reciklaža
Sudjelovanjem u radionici sudionici će se upoznati s dramskopedagoškom metodom procesne drame. S obzirom na to da će u uvodnome dijelu sudionici upoznati različite dramske tehnike (upoznavanja, grupne povezanosti i socijalizacije), koje će moći rabiti u kasnijim improvizacijama, poznavanje metode nije preduvjet za sudjelovanje u radionici. Osim uvida u strukturu navedene metode, sudionici će biti upoznati s nizom dramskih tehnika, koje se mogu izdvojeno primjenjivati u nastavnome radu. Motivacija za početak procesne drame je pjesma o zeki koji se našao u čudu kada je vidio brdo smeća koje je prekrilo njegovu rupu, a ishodi rada su osvješćivanje važnosti suradnje (u našem slučaju između životinja i ljudi) u rješavanju problema onečišćenog okoliša. Sudionike procesom definiranja i rješavanja problema vodi učitelj u ulozi (inspektora, projektanta energane i sl.).
Lidija Topolovčan i Monika Miholić Cvitanić: Pravda – ideal ili mogućnost
Svatko od nas prisustvovao je nekom sukobu – malom ili velikom. Reagirali smo spontano, promišljeno, naglo, burno, smrznuto, blago… Nismo reagirali. Često si nakon svega postavljamo pitanja jesmo li mogli/trebali drugačije, detaljnije, kvalitetnije, pravednije. Što je uopće pravda? Je li ona istovjetna sa snagom, moći? Radionica će, primjenom metode procesne drame, pokušati odgovoriti na pitanja jesmo li skloni okretati glavu u trenucima kada bismo trebali pomoći, kada je opravdano uključiti se u tuđi sukob i kako to učiniti na primjeren i konstruktivan način, jesu li pravda i pravednost relativne kategorije, pretežno ovisne o subjektivnom doživljaju i tumačenju, i je li njihova univerzalnost nedostižan cilj. Poticaj za razmatranje ovih problema bit će novela PravdaV. Desnice.
Daniela Marčetić: Dramske tehnike i vježbe u službi učenja matematike
Radionica je namijenjena svima onima koji rade s djecom, mladima, odraslima ili žele jednostavno poraditi na osobnom oslobađanju kreativnosti. Vježbe su primjenjive u nastavi kao pomoć u nastavnom radu ili bilo kakvom kreativnom radu s grupama. Za sudjelovanje u radionici nije potrebno nikakvo predznanje o dramskim tehnikama, igrama ili vježbama.Polaznici će se upoznati i naučiti primjenjivati neke od dramskih tehnika, vježbi i igara koje mogu kasnije samostalno modelirati i primjenjivati u svom području ovisno o temi koju žele obraditi te na taj način učenje učiniti kreativnijim i zabavnijim, a demonstrirat će im se niz dramskih vježbi, tehnika i igara čija je svrha poticanje verbalnog izražavanja, komunikacije, prihvaćanja u grupi, memoriranje i ponavljanje gradiva nastave matematike, a u kojima će aktivno sudjelovati. U završnom dijelu radionice sudionici će imati priliku za razmjenu konkretnih ideja o primjeni i prilagodbi vježbi na određenu temu.
Adela Barbić: Kazališne improvizacije
Polaznici radionice Kazališne improvizacijemoći će se upoznati s različitim tehnikama i metodama izrade ručne lutke i pripadajuće scenografije (mini-kazališta) za potrebe dramskoga igrokaza. Demonstrirat će se tehnike suhoga i mokroga filcanja u kombinaciji sa šivanjem, modeliranjem i drugim likovnim tehnikama. Sugerirat će se i načini iskorištavanja i recikliranja različitih materijala i pribora koje svakodnevno koristimo u svojim učionicama i u radu s učenicima. Nakon upoznavanja s metodama i materijalima, polaznici će samostalno izraditi ručnu lutku primjenjujući naučene tehnike (rad u manjim skupinama). Po završetku izrade, prezentirat će se radovi polaznika uz kratku scensku improvizaciju.
Ana Malnar: Neoblikovani materijal kao oblikovatelj igre u vrtiću
Tkanina, papir, plastična folija, štapovi, staklo, kamenje… Sve je to neoblikovani materijal kojim se vrlo često koristimo u vrtiću u različite svrhe: kao poticaj za različite istraživalačke aktivnosti, za stolno-manipulativne igre ili pak likovne aktivnosti. No, koliko često neoblikovane materijale koristimo za uprizorenja u kojima stvaralački proces oblikovanja postaje scenskom radnjom i u kojima materijali mijenjaju svoja obličja te time razvijaju scenu? Istražujući svojstva i mogućnosti različitih materijala, igrajući se njima, stvarat ćemo nove, drugačije svjetove, izmičući materijale iz njihovog uobičajenog konteksta i otkrivajući njihovu magičnu stranu obogatiti ćemo kako svoju tako i stvaralačku igru djece u vrtiću. Ciljevi radionice su: upoznavanje s osnovama kazališta materijala; istraživanje medija materijala; poticanje dramske stvaralačke igre; improviziranje različitih scena i poticanje na slobodu umjetničkog izražavanja i razvijanje sposobnosti korištenja različitih oblika izražavanja.
Josipa Kraljić: Glazba i pokret
Glazba i pokret suštinski su povezani elementi koji omogućavaju djeci istraživanje i širenje mogućnosti ekspresije svijeta koji ga okružuje. Uzimajući u obzir saznanja odgojnih znanosti o djetetu kao aktivnom kreatoru svoga razvoja i znanja te potrebu holističkog pristupanja učenju i poučavanju, područje glazbene umjetnosti iznalazi načine i pristupe koji zadovoljavaju navedene kriterije a ujedno su djeci zanimljivi i poticajni. Radionica Glazba i pokretpolaznicima će pružiti neke modele primjenjive u praksi koji odgovaraju zahtjevima interaktivnoga i cjelovitoga pristupa poučavanju u području glazbe te ukazati na važnost svakodnevnoga poticanja na muziciranje. U prvome dijelu radionice polaznici će uz glazbene primjere iz različitih kultura imati priliku doživjeti moć glazbe zahvaljujući vlastitom angažmanu te osjetiti njezin blagotvoran učinak na raspoloženje i motivaciju za sudjelovanje na isti način na koji djeca doživljavaju glazbene poticaje. U drugome dijelu radionice polaznici će biti uključeni u stvaranje glazbene priče, odnosno njezinu izvedbu koristeći izražajne mogućnosti vlastitoga tijela, uz dramske tehnike. Očekivani ishodi učenja u prvom se redu odnose na poticaj i osvješćivanje važnosti svakodnevnoga susreta djece s glazbom u neposrednoj praksi i mogućnosti primjene glazbenih poticaja u svim područjima djetetova učenja i razvoja. Uz to polaznici će dobiti niz novih, zanimljivih i interaktivnih sadržaja za svoju svakodnevnu praksu.
Željka Župan Vuksan: Igram se pjesmom – dramske metode u obradi pjesničke zbirke
Čitanje lektire uvijek je izazov, a tek čitanje pjesničke zbirke i traganje za onim što je pjesnik htio rećiučenicima može biti itekako naporno. No, ako postaneš dio pjesme, ako otkriješ što ona govori tebi i uroniš u njezin svijet… čitanje postaje užitak. U radionici će se prikazati dramsko-metodički pristup pjesničkoj zbirci: kako dramskim tehnikama i metodama i interpretirati pjesme popularnih autora.
Ines Škuflić Horvat: ŽIVOT JE SAN –dramskopedagoški pristup književnom djelu
Obrada lektirnog naslova uz pomoć dramskih tehnika. Prepričavanje iz motrišta lika, karakterizacija likova, scenoslijed. Primjena novih pristupa u interpretaciji i analizi književnog djela. Bilo bi korisno da sudionici pročitaju dramu Calderona de la Barce Život je san, kako bi mogli što aktivnije sudjelovati na radionici.
